Jutrošnji izraelski zračni napad pogodio je petokatnu stambenu zgradu u području projekta Beit Lahia na sjeveru Gaze, pri čemu je ubijeno najmanje 50 Palestinaca. Prema medicinskim izvorima, još nekoliko osoba zarobljeno je pod ruševinama, dok spasilačke ekipe pokušavaju doći do preživjelih.
Širi kontekst sukoba
Od 5. listopada, Izrael provodi kopnenu operaciju velikih razmjera na sjeveru Pojasa Gaze, navodeći kako je cilj operacije spriječiti Hamas da povrati snagu u regiji. Međutim, palestinski dužnosnici tvrde kako su napadi usmjereni na prisilnu depopulaciju i stvaranje tampon zone.
Od početka napada, 7. listopada prošle godine, prema palestinskim izvorima, u Pojasu Gaze je ubijeno više od 43.700 ljudi, izvještava Anadolu Agency.
Humanitarna kriza u Gazi
Osim velikog broja žrtava, napadi su raselili gotovo cijelo stanovništvo enklave. Blokada koja traje već desetljećima dodatno je pogoršana, uzrokujući ozbiljne nestašice hrane, čiste vode i lijekova, što dodatno otežava humanitarnu situaciju.
Teško je izravno povezati jutrošnji izraelski zračni napad na Gazu s napadom raketama na dvorište rezidencije premijera Benjamina Netanyahua. Izraelski napadi na Gazu dio su šire i kontinuirane vojne kampanje koja traje godinama, posebno intenzivirane posljednjih mjeseci. Premda je moguće da izraelski odgovor na napad na premijerovu rezidenciju uključuje dodatne vojne akcije, nema službenih informacija koje bi takvu povezanost potvrdile.
Izraelska vlada često naglašava da njene vojne operacije imaju za cilj neutralizaciju prijetnji poput Hamasa, no ovakvi napadi često izazivaju dodatne sumnje u njihove motive, pogotovo u kontekstu političkih i sigurnosnih događaja poput napada na Netanyahuovu rezidenciju.
Ako su vojni potezi povezani s napadima na premijera, to bi značilo eskalaciju napetosti koja bi mogla dodatno destabilizirati ionako krhku regiju. Pitanje je koliko su ovakve reakcije opravdane ili učinkovite u postizanju dugoročne stabilnosti.