Divlje deponije, neovlaštena odlagališta otpada, ozbiljan su ekološki problem koji zahtijeva hitna i sustavna rješenja. U Županiji Zapadnohercegovačkoj registrirano je čak 318 divljih deponija, od čega je 282 nesaniranih, dok je 36 već uklonjeno, potvrđeno je za Jabuka.tv iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja okolišem ŽZH.
Ekološka prijetnja za okoliš i zdravlje ljudi
Prema istraživanju Centara Civilnih Inicijativa (CCI) iz 2019. godine, divlja odlagališta predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje stanovnika koji žive u blizini. Toksini iz ovih deponija, uključujući teške metale, mogu kontaminirati tlo i vodu, što ima dugoročne posljedice na prirodu i ljude.
Interaktivna mapa deponija, dostupna na stranicama Ministarstva, omogućava građanima da prijave nove lokacije, čime se evidencija redovno ažurira. No, unatoč prijavama i pokušajima sanacije, problem divljih deponija u ŽZH i dalje je daleko od rješenja.
Poduzete mjere
U razdoblju od 2021. do 2023. godine Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja okolišem ŽZH sufinanciralo je 25 projekata sanacije deponija, uključujući aktivnosti u mjesnim zajednicama i udrugama. U 2023. godini za ovu svrhu osigurano je 70.000 KM, a šest novih lokacija u Širokom Brijegu, Ljubuškom i Posušju predviđeno je za sanaciju do kraja godine.
Prema “Planu upravljanja otpadom ŽZH 2021.–2031.,” količina otpada će rasti za 22% u nadolazećem razdoblju, zbog čega je fokus stavljen na prevenciju, reciklažu i ponovnu upotrebu otpada. Ministarstvo provodi osam kontinuiranih aktivnosti, uključujući podizanje svijesti građana i ažuriranje registra deponija.
Institucionalni izazovi
Unatoč jasnim zakonima, provedba često izostaje. Inspekcijski nadzor, ključna mjera u borbi protiv nelegalnog odlaganja otpada, suočava se s nedostatkom kadra – Uprava za inspekcijske poslove ŽZH trenutno nema zaposlenog inspektora zaštite okoliša.
Nedavne izmjene Zakona o upravljanju otpadom u Federaciji BiH omogućile su kažnjavanje za neodgovorno odlaganje otpada, uključujući specifične vrste poput guma, ulja i baterija, ali bez provedbe inspekcija, zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru.
Reciklažni centar u Širokom Brijegu
Pozitivne promjene dolaze s izgradnjom reciklažnog centra u industrijskoj zoni Trn u Širokom Brijegu, koji će olakšati distribuciju i obradu otpada. Centar bi trebao biti operativan 2026. godine i predstavlja značajan korak prema održivom upravljanju otpadom u regiji.
Zaključak: Sustavna rješenja i svijest građana ključ su promjena
Iako je uspostava regionalnog centra za odlaganje otpada na prostoru ŽZH neekonomična, planirano priključenje postojećim regionalnim centrima dugoročno bi moglo smanjiti broj divljih deponija.
Divlje deponije su problem koji zahtijeva sinergiju svih razina vlasti, ali i angažman građana. Odgovornost prema okolišu mora početi od pojedinca, ali institucije moraju pružiti alate i zakonski okvir kako bi taj angažman imao učinak. Bez stvarnog nadzora i svijesti, broj divljih deponija teško će se značajnije smanjiti u bliskoj budućnosti.
wpDiscuz
