Srbi su dočekali Trumpov povratak s oduševljenjem koje bi moglo zbuniti svakog površnog poznavatelja balkanske politike. To oduševljenje nadmašuje čak i oduševljenje BH Hrvata njegovim povratkom. Za njih su 4 godine Bidena, bile izrazito ponižavajuće. Amo u BIH poslao im je kao ambasadora zaštitnika muslimanskih ratnih zločinaca. Michael Murphey ako BH pravosuđe bude iti malo suvereno uskoro bi se morao naći na optuženičkoj klupi zbog kaznenog djela pomaganja ratnim zločincima. A ako mu bude presuđeno i sam bi se morao naći na US crnoj listi.
Trump, u čijem je mandatu US administracija (doduše nadzirana putem sustava kojeg su instalirali demokrati) nametnula sankcije Miloradu Dodiku i aktivno primjenjivala politički pritisak na one koji su se opirali američkoj hegemoniji, sada je slavljenički prihvaćen kao simbol srpskog otpora. Što stoji iza ovog neočekivanog savezništva i kako se Srbi iznenada našli uz obitelj Trump?
Gostujući u emisiji na HBTV-u, istaknuti hrvatski diplomat i bivši ministar g. Miro Kovač istaknuo je ključnu tvrdnju: srpski lobi je, kroz unosne poslove s nekretninama, pronašao put do Trumpove obitelji. Ušli su im u krvotok.
To znači da su američki Srbi, dok su Murphey i mudžahedini Dodika tjerali po sudovima i s nametnutim sankcijama, istovremeno ulagali u Trumpov poslovni svijet. Obrad Kesić je povučen u Europu, možda da se uvjeri bošnjačke špijune da Dodik odustaje od pokušaja da dođe do US establishmenta. No posao lobiranja je očito nastavljen.
Za Trumpa koji nikada nije skrivao svoj pragmatičan pristup, svaka investicija koja jača njegovu političku ili poslovnu poziciju dolazi kao znak odanosti.
Taj novac, uložen u vrijeme dok je bošnjački lobi aktivno radio protiv Trumpa, predstavlja most preko kojeg su Srbi prešli od protivnika do neočekivanih saveznika.
Sankcije i pragmatična politika – kako su Srbi postali Trumpovi saveznici?
Trumpov prvi mandat nije bio lak za Dodika. Njegova administracija aktivno je provodila sankcije, čija je struktura naslijeđena od demokrata, kao instrument kažnjavanja političkih figura koje se protive američkim interesima. Inače ovaj model lomljenja kičme liderima u trećim zemljama upitan je prema međunarodnom pravu i temelji se na čistoj implementaciji sile i kršenju ljudskih prava. Kako je Amerika vlasnik patenta zvanog SWIFT, ona bankama unutar zemlje u kojoj sankcioniraju jeste u stanju uskratiti poslovanje ako osobi koja je pod sankcijom nastave isplaćivati novcac. Radi se o kršenju ljudskih prava i ucjenom banaka, o kršenju osnovnih postulata i ljudskih prava i slobode tržišta rada, ekonomije, globalnog poretka.
Iako su te sankcije više od političke kazne – one su sofisticirano oružje kontrole – Dodik je opstao, a Srbi su brzo uočili da Trumpov način razmišljanja i djelovanja odskače od tradicionalne politike. Trump je osjetljiv na canceliranje, sam je osjetio na svojoj koži što znači biti izbrisan i tko se želi prometnuti u stvarnog vladara svijeta. Facebook je i dan danas medij koji ne misli vraćati ukinuti Trumpov profil koji su mu dokinuli na kraju prošlog mandata. Zamislite koliko moraš biti uvezan sa establishmentom i dubokom državom Clintonovih da prvom čovjeku Amerike ukineš profil? Od tog dana pa do danas, Facebook slabi a slobodna socijalna mreža, Twiter, raste. Čovječanstvo se ne da prevariti.
Trumpova sklonost prema pragmatičnim poslovnim odnosima otvorila je vrata kroz koja su Srbi ušli u orbitu obitelji Trump, a čini se da su uložili i dovoljno kapitala da ih se danas gleda s poštovanjem, kao dio Trumpove ekonomske priče.
Ironično, Dodik i Trump dijele zajedničke osobine – obojica su nepopustljivi lideri koji su nerijetko suočeni s pravosudnim sistemom, i pod konstantnim su medijskim linčom, podvlačeći razliku između sebe i etablirane političke elite. Taj osjećaj zajedništva, neprihvaćanja mainstreama, ali i odbijanja podložnosti vanjskim utjecajima, ključan je faktor u razumijevanju ovog novog srpsko-američkog saveza.
No najvažnija karika koja ih spaja je što i jedan i drugi ne pristaju biti reakcionaši. Oni su ti koji kreiraju događaje , ne dopuštaju da drugi upravljaju njihovim ponašanjem i odlukama.
Nova povijest Balkana u slučaju Trumpove pobjede?
Ako je Kovač u pravu i ako su Srbi zaista “ušli u krvotok obitelji Trump”, scenarij na Balkanu mogao bi se brzo promijeniti.
Trumpov povratak ne znači samo obnovu njegove politike, već donosi novu dinamiku za Balkan, gdje srpski interes može dobiti značajniju podršku u Washingtonu. Ojačan savez s Putinom koji će Trumpu itekako biti važan čini Srbe dodatno važnima Trumpovoj administraciji. Nemojte se iznenaditi ako se prvi sastanci između Trumpa i Putina budu održali upravo u Banja Luci ili u Beogradu. No kako je Banja Luka blizu Bosanske Krupe, prije će biti da će se održati negdje u Srbiji.
Trumpova administracija nema interesa u održavanju tradicionalne politike sankcija i pritisaka koju podržava demokratski establišment. Ona je zapravo zgađena sistemom mrkve i batine koji su ovdje provodili Escobar i društvo.
Oslobađanjem od tih ograničenja, lideri poput Dodika mogli bi dobiti značajniji prostor za demokratsko djelovanje bez straha od odmazde, što bi moglo izazvati potpuni preokret u političkom krajobrazu Balkana.
Ovakav razvoj situacije bio bi ozbiljan udarac bošnjačkom lobiju, koji je tijekom proteklih godina bio izrazito aktivan na protutrumposvskoj sceni, koristeći svoje veze kako bi širio anti-Trump narativ i osigurao političku podršku među demokratima.
Podaci s weba otkrili su duboko ukorijenjenu mrežu bošnjačkog lobija u Americi, koja je aktivno radila na diskreditaciji Trumpa i njegovih saveznika. Njihova strategija, do sada uspješna, sada je na kušnji, jer bi Trumpov povratak na vlast mogao preokrenuti tok američke politike na Balkanu u korist Srba, ostavljajući bošnjački lobi bez podrške koja je dosad bila temelj njihove političke agende.
I što mislite je li Dodikov lobi informirao Trumpa o doprinosu Alijinih vojnika u rušenju WTC-a? Kao i jednog dijela diplomacije u koju su Bošnjaci poslali prvog čovjeka Al Qaede u UN u NYC tik pred napad na tornjeve? Odgovor na ovo pitanje uskoro će vam biti javno dostupan.
Dodik-Trump osovina i balkanska geopolitika
Ako Trump zaista bude podržavao lidere poput Dodika, Balkan bi mogao postati geopolitičko bojno polje s novim pravilima igre. Srbi u Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji, dobili bi priliku osloboditi se stigme i konačno postati ravnopravan sudionik u dijalozima balkanskih naroda. Konačno bi se riješili utjecaja koji je u velikoj mjeri oblikovan kroz politiku Washingtona i Bruxellesa. Istodobno, to bi dodatno izoliralo bošnjački lobi i njihove saveznike, koji se već desetljećima oslanjaju na zapadnu podršku kao jamstvo svoje političke moći u BiH dok njihovi generali javno staju na stranu Hamasa i dok glavni grad Sarajevo javno poručuje Srbima i Hrvatima da se ne vraćaju tako što na spomeniku kralju Tvrtku se briše ono “U ime Oca i Sina” a širom grada traje opće slavlje kada Iran pogodi raketama Tel Aviv. Tko još nakon tog smije uvjeravati ova dva naroda da jedinstvena i centralizirana BIH nema alternativu? Tko kaže da nema alterntivu?
Dodikov potencijalni savez s Trumpom ima nekoliko simboličkih elemenata – progonjenost pred sudovima, politička marginalizacija, ali i sposobnost da opstane unatoč sankcijama i pritiscima. Taj simbolički kapital mogao bi biti ključan u budućnosti, jer Trump i Dodik dijele karakter koji se odupire tradicionalnim modelima političke kontrole. Dodik, baš kao i Trump, nije klasičan političar, već lider koji se odbija uklopiti u unaprijed postavljene okvire. CNN i N1 to nazivaju populizmom dok zaboravljaju da je populizam danas nešto drugo. Populist si kad slijediš ideologiju N1 i CNN. Što je religija danas u Europi? Mit o nevinom Zelenskom, mit o dobrim migrantima? Nije li veći populizam pristajati uz njihove mitove nego ustajati protiv njih?
G.Postnikov l poskok.info
wpDiscuz
