- Advertisement -
Evo kronologije i objašnjenja ključnih aspekata vezanih uz slučaj Kovačević i uloge Christiana Schmidta:
- Što je zapravo htio Kovačević?
- Pokretanje apelacije: Slaven Kovačević je pokrenuo apelaciju pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) protiv Bosne i Hercegovine, zahtijevajući ukidanje diskriminatornih odredbi unutar izbornog sustava BiH. Kovačević se zalagao za ideju tzv. “građanske države” u kojoj bi svaki građanin imao jednako pravo kandidirati se za sve pozicije bez obzira na etničku pripadnost.
- Cilj stvaranja unitarne države: Kovačevićev cilj, kao što se može vidjeti iz njegovih istupa, bio je stvaranje “jedinstvene izborne jedinice” u BiH, što bi dovelo do unitarne države bez entiteta i posebnih prava konstitutivnih naroda. Ovaj pristup poznat je i kao ideja “građanske države” koja preferira jedan izborni model za sve građane BiH.
- Što Schmidt zapravo želi zaustaviti?
- Strah od destabilizacije: Visoki predstavnik Christian Schmidt angažirao je britansku advokatsku kancelariju kako bi ESLJP preispitao prvotnu odluku u slučaju Kovačević. Schmidt vjeruje da bi potvrđivanje ove presude moglo destabilizirati BiH, jer bi narušilo postojeći balans između konstitutivnih naroda te narušilo Daytonski mirovni sporazum.
- Održavanje statusa quo: Schmidt želi spriječiti bilo kakvu odluku koja bi vodila prema ukidanju entitetske strukture ili konstitutivnih naroda. On strahuje da bi implementacija “građanske države” rezultirala time da bi većinski bošnjački narod mogao preuzeti političku dominaciju nad ostalim narodima, čime bi se narušila osnova Daytonskog sporazuma.
- Zašto je presuda Kovačević u interesu Hrvatima?
- Treća izborna jedinica kao rješenje: Presuda u slučaju Kovačević, ukoliko bi bila preispitana i ponovno interpretirana, otvara mogućnost formiranja treće izborne jedinice s hrvatskom demografskom dominacijom. To bi bilo rješenje koje bi omogućilo Hrvatima da osiguraju vlastito političko predstavljanje na nacionalnom nivou bez mogućnosti preglasavanja od strane brojnijeg bošnjačkog naroda.
- Legitimno političko predstavljanje: Trenutno Hrvati u Federaciji BiH često doživljavaju situaciju da im predstavnike biraju brojniji Bošnjaci, što im onemogućuje legitimno političko predstavljanje. Presuda koja bi dovela do stvaranja treće izborne jedinice omogućila bi da Hrvati biraju svoje predstavnike, čime bi se poštovao princip konstitutivnosti i jednakopravnosti koji je u temelju Daytonskog mirovnog sporazuma.
- Zaštita identiteta: Formiranje treće izborne jedinice osigurava i zaštitu kulturnog i političkog identiteta hrvatskog naroda u BiH, jer omogućava očuvanje nacionalnih prava kroz izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju bez nametanja vanjskih kandidata koji ne uživaju njihovu podršku.
Kovačevićev slučaj i njegova presuda imaju potencijal da promijene političku dinamiku u BiH. Dok Kovačević i njegovi sponzori zagovaraju unitarističku državu s jednom izbornom jedinicom, Schmidt pokušava spriječiti destabilizaciju BiH i očuvati postojeći balans između konstitutivnih naroda. S druge strane, Hrvati vide mogućnost u stvaranju treće izborne jedinice kao rješenje koje bi omogućilo legitimno političko predstavljanje i zaštitu njihovih prava.