U Mostaru je završen dvodnevni Međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“, organiziran povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić. Skup, koji je okupio povjesničare iz šest europskih zemalja, pokazao je koliko je povijest Bosne uvijek zapletena u savremene političke odnose, koliko povijest Bosne nikada nije samo povijest.
Skriveno iza tema i naoko bezazlenih akademskih rasprava, pitanje Bosanskog Kraljevstva bilo je prije svega pitanje kontinuiteta identiteta. Govoreći na otvorenju, dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, podsjetio je kako taj nestanak „ostavlja trajne posljedice koje i danas vidimo, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini”. Kraljica Katarina, žena koju povijest pamti kao izbjeglicu, simbol je jednog poraza, ali i upornosti. Isti simboli, s istim kontradikcijama, prisutni su i u savremenoj BiH.
Skup je organizirao HKD Napredak u suradnji s brojnim akademskim institucijama, ali se iz svakog govora moglo naslutiti da je njegova svrha bila mnogo šira od same povijesti. Akademik Mladen Bevanda, predsjednik HAZU-a BiH, podsjetio je na vezu povijesnih zbivanja s današnjim političkim kontekstom, „naime, svako nastojanje da se na neki način izgradi narativ o kontinuitetu Bosne kao političkog entiteta uvijek završava nesporazumima“, kazao je Bevanda, opisujući kako se povijest srednjovjekovne Bosne, s njegovim Kotromanićima, Osmanlijama i Habsburzima, opire svakoj simplifikaciji.
Prvi dan skupa posvećen je osmanskom osvajanju srednjovjekovne Bosne i Huma, dok su drugi dan dominirale teme migracija, sudbine vlastele i politien je osmanskom osvajanju srednjovjekovne Bosne i Huma, dok su drugi dan dominirale teme migracija, sudbine vlastele i politi\u010kog naslijeđa. Prof. dr. Dijana Pinjuh iz Mostara istaknula je da su povijesni stručnjaci dali novi pogled na lik kraljice Katarine, žene koja nije bila samo simbol, već i aktivna sudionica događaja koji su oblikovali Bosnu. Katarina, koja bježi iz Bosne, prolazi kroz Dubrovnik, živi između prijateljskih odnosa i nadzora Osmanlijskog carstva, kao da i sama postaje metafora za Bosnu – zemlju između velikih sila.
Skup je bio obogaćen izlaganjima koja su tematski prelazila granice srednjovjekovnog doba. Prof. dr. sc. Vinicije Lupis spomenuo je relikvijar kraljice Katarine, ostavljen u franjevačkom samostanu u Stonu, čime je ilustrirao vezu između osobne povijesti i kolektivnog identiteta. Dr. sc. Mladen Ančić iz Zadra dotakao se kontroverzi vezanih za pojam kontinuiteta državnosti, upozoravajući da su takvi pokušaji uvijek „strahovito problematični i skloni nesporazumima“. Povijesni narativi, baš kao i oni savremeni, uvijek su predmet spora, osporavanja, reinterpretacije.
Jedna od zanimljivijih tema bila je migracija bosanskih katolika u vrijeme osmanskih osvajanja. Dr. sc. Neven Isailović govorio je o sudbini bosanskog plemstva, dok je prof. Marinko Marić opisao izbjeglički život Katarine u Dubrovniku. Na primjeru njezina bijega, vidimo kako se povijest uvijek odvija na rubovima – između prijateljskih i neprijateljskih odnosa, između sigurnosti i nesigurnosti, između poznatog i stranog.
U konačnici, znanstveni skup u Mostaru nije bio samo povijesni osvrt na jedno prošlo vrijeme, već i promišljanje sadašnjosti. Povijest Bosne nikada nije šaptom pala, kako bi to voljeli reći oni koji je svode na jednostavne narative. Ona se i dalje prelama, kroz akademske rasprave, kroz svakodnevne politike, kroz pitanja identiteta i pripadnosti. I koliko god se trudili da povijest zadržimo u knjigama, ona uvijek izlazi, uvijek pronalazi način da nam postavi pitanja koja ne želimo čuti.
HKD Napredak/Miroslav Landeka
wpDiscuz
