U povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine Kosača Kotromanić Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodne poštanske marke, prenosi Hrvatski Medijski Servis, koji podsjeća na život i progonstvo posljednje bosanske “kraljice majke”.
Kraljica Katarina jedna je od najznačajnijih osoba u povijesti Bosne i Hercegovine.
Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju, kod Mostara 1424. a umrla u Rimu, 25. listopada 1478., bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja. Rođena je u moćnoj obitelji Kosača. Njezina je udaja 1446. godine dogovorena kako bi se uspostavio mir između kralja i njezina oca Stjepana Vukčića Kosače.
Braća su joj bili: Vladislav Hercegović Kosača, Vlatko Hercegović Kosača i Stjepan Hercegović Kosača kojeg otac nakon pada Hercegovine pod vlast Osmanlija, šalje u Carigrad, gdje je prešao na islam, uzeo ime Ahmed-paša Hercegović i postao veliki vezir Osmanskoga Carstva, te sestra Mara koja se udala za Ivana Crnojevića.
Herceg Stjepan borio se za stabilnost Humske zemlje, pa je zbog turskih osvajačkih prijetnji s istoka održavao prijateljske odnose s rodom Kotromanića, bosanskih kraljeva i banova. Iz tih odnosa se javila simpatija, zatim ljubav i 1446. brak njegove kćeri, Katarine Kosače i uglednog prijestolonasljednika Stjepana Tomaša Kotromanića. Tim brakom su Hercegovina i Bosna bile ujedinjene.
Stjepan Tomaš Kotromanić bosanski kralj s kraljicom Katarinom imao je dvoje djece: Sigismunda (Žigmunda), Katarinu i treće dijete o kojemu se gotovo ništa ne zna. Stolovali su u kraljevskom gradu Bobovcu pokraj Kraljeve Sutjeske. Kralj Stjepan Tomaš pod nerazjašnjenim okolnostima umro je 10. srpnja 1461. Nasljedio ga je sin iz prethodnog braka s Vojačom, Stjepan Tomašević. Kraljici Katarini je dan naslov “Kraljice majke” i nastavila je živjeti na kraljevskom dvoru.
Crkve koje je sagradila kraljica Katarina
Za života je podigla nekoliko kapela i crkava: Svetu Katarinu u Jajcu, Presveto Trojstvo u Vrilima kod Kupresa (1447.). Gradeći tu crkvu otkrilo se da se na tom mestu nalazila starokršćanska bazilika. Nikola V., papa (1447-1455) hodačasnicima crkvi Presvetoga trojstva u Vrilima udijelio je oprost. Hodočašće u čast Nikole V. i kraljice Katarine obavlja se 18. lipnja. Kraljica Katarina sagradila je i franjevački samostan, crkvu Svete Kate u Kreševu te kod Fojnice u Kozogradu kapelu, zatim crkvu sv. Marije u Grebenu (Krupa n/Vrbasu), crkvu sv. Marije u „Virbenu“ (Vrbanja, Kotor Varoš) i crkvu svetog Jurja u Jezeru „koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić“ te crkvu sv. Katarine na Katini kod Jajca.
Za vrijeme osmanskoga napada na najutvrđeniji kraljevski grad Bobovac oko 20. svibnja 1463. godine Katarina je sudjelovala u obrani.
Nakon Radakove izdaje Bobovca kraljica Katarina je, prema predaji, s djecom i kraljevskom pratnjom na konjima potkovanim naopako bježala preko Fojnice. Kad je stigla do vrela Bosne poželjela je odmoriti se jer su joj se tu i svatovi odmarali na Spasovo 1466. kad se Katarina udala za kralja Tomaša. Netko je kraljicu prokazao i malodobnu djecu Sigismunda (12-14) i Katarinu 10 godina), dok su se igrala, Osmanlije su iz zasjede zarobili, odveli u Carigrad i islamizirali. Teško pogođena sudbinom djece nastavila je bijeg starim Rimskim putem preko Konjica, Glavatičeva, Nevesinjskoga polja, Stjepankrsta, Blagaja, Maslina kod Stoca, Hutova do Stona i Dubrovnika. Sa sobom je ponijela kraljevski mač svoga pokojnog muža. Mač je pohranila u Dubrovniku “pod zavjetom da se on preda njezinom sinu Šimunu kad se oslobodi turskoga ropstva kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje”. U srpnju 1463. boravila je na Lopudu.
Kraljica u Rimu
Dubrovnik je bio izložen osmanskoj opasnosti te je kraljica Katarina iz dubrovačkoga kraja otišla u Rim gdje ju je papa primio sa svim počastima priskrbivši joj sve potrebno za život. Kraljica je patila za djecom. Molila je papu da organizira obranu njezina Kraljevstva. Do kraja života zalagala se za oslobođenje svoga Kraljevstva i djece.
Papa Pio II. 12. kolovoza 1464. u Anconi je okupio vojsku kojoj je bio na čelu i bili su spremni krenuti u oslobađanje Bosanskoga kraljevstva. Međutim, tri dana kasnije papa je pod nerazjašnjenim okolnostima umro. Vjeruje se da je namjera prokazana i da je papa otrovan.
Oporuka i smrt kraljice Katarine
Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umrla je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu, a njezine plemenite ljudske i vjerske vrline su joj posebice priznate, kad je proglašena blaženom. U svojoj oporuci pet dana prije smrti napisala je oporuku da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ako se ne vrate na katoličku vjeru, tad je svoje zemlje ostavila u nasljedstvo Svetoj Stolici, Vatikanu, koji može njom upravljati po svojoj mudrosti. Njezinom grobu kroz cijelu godinu hodočaste tisuće Hrvata.
Autorica likovnog rješenja je Magdalena Džinić Hrkać, prvi dan izdanja 26. svibnja 2024. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba. /HMS/
wpDiscuz
