Bunoza: U okviru Ustava osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s s hrvatskim članom Predsjedništva

Davor Bunoza, ministar pravde u Vijeću ministara BiH, rekao je danas za Dnevni avaz, kako se ne slaže s ocjenama da se predloženim izmjenama Izbornog zakona (op.a. Ministarstvo pravde predložilo je izmjene Izbornog zakona), da se stvara posebna izborna jedinica za hrvatskog člana Predsjedništva.

“Hrvatski član Predsjedništva BiH mora pobijediti u barem tri od pet županije gdje žive Hrvati” 

“U okviru postojećeg Ustava nastojimo osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s hrvatskim članom Predsjedništva, jer činjenica je da u praksi postoji problem. I u postojećem Izbornom zakonu imate u Zastupničkom domu BiH posebne izborne jedinice koje se sastoje od nekoliko kantona, pa i općina iz drugih kantona, da uvijek postoji uz većinu i određeni dodatni uvjet, npr. entitetska većina. Dodatni uvjeti uz većinu nisu nikakva novost u našem izbornom procesu, jer postoji legitiman cilj koji se želi postići”, ističe Bunoza.

Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet županija, a ako ne u tri, onda u dva ili barem u jednoj županiji.

“Legitiman cilj je vrlo jasan, da Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, imaju vezu s članom Predsjedništva, kao što to imaju Bošnjaci u FBiH s bošnjačkim, odnosno Srbi iz RS sa srpskim članom Predsjedništva”, dodaje Bunoza.

“Predstavljanje konstutitivnih naroda u Domu naroda mora biti preciznije i jasnije” 

Na kritike da se promjenom količnika za raspodjelu mandata nastoje povećati šanse većim strankama da dobiju značajno veći broj pozicija u kantonalnim parlamentima, odgovara da ove izmjene predstavljaju provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojom je precizirano da predstavljanje konstitutivnog naroda u Domu naroda mora biti što preciznije i jasnije.

“Izmjenama količnika nastojimo osigurati da predstavljanje konstitutivnih naroda, ne samo Hrvata već Bošnjaka ili Srba, bude što preciznije i adekvatnije. Ne radi se o izbacivanju ‘malih stranaka‘, nego postizanju što preciznijeg predstavljanja u Domu naroda i ne radi se uopće o drugim zakonodavnim tijelima kako se to pogrešno plasira u javnosti”,,ističe Bunoza.

“Schmidtove izmjene su privremenog karaktera” 

Novi test u vidu izmjena Izbornog zakona BiH danas je na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH. Iako nije usuglašen, Bunoza ga je kandidirao zato što je, kako kaže, svaki bitan zakon u posljednjih 15 mjeseci i po nekoliko puta bio na dnevnom redu prije usvajanja.

“Radi se o djelimično usaglašenom tekstu, a specifično je da je, šest dana nakon što je postavljen na e-konsultacije, visoki predstavnik donio izmjene i dopune koje reguliraju tehnički integritet. Međutim, u izmjenama visokog predstavnika se jasno navodi da je zakon privremenog karaktera, odnosno dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština BiH u istom tekstu ili uz izmjene i dopune. Dakle, ostavljena je mogućnost da se mijenja”,  kaže Bunoza.

Na dnevnom redu danas je i Zakon o sudu BiH o kojem još ne postoji konsenzus u vezi sa sjedištem drugostepenog suda i određivanjem nadležnosti za krivična djela počinjena na teritoriji jednog entiteta.