IVAN Anušić, prvi čovjek HDZ-a u Slavoniji i ministar obrane, dobio je više glasova od šefa HDZ-a Andreja Plenkovića. Ta je činjenica mnoge iznenadila.
Anušić je Plenkovićev najozbiljniji izazivač
Anušić je od svih kandidata na ovim izborima dobio najviše preferencijalnih glasova. HDZ-ov ministar obrane dobio je 37.527, dok je Plenković dobio 33.066 preferencijalnih glasova, što bi moglo biti značajno za budućnost stranke.
Anušića se spominje kao mogućeg Plenkovićevog nasljednika na čelu HDZ-a. On je i u vrijeme Plenkovićeve najveće moći kritizirao svog šefa te se smatra da je njegov dosad najozbiljniji izazivač.
Nakon izbora pojavila se teorija da bi Domovinski pokret mogao podržati HDZ, ali pod uvjetom da umjesto Andreja Plenkovića premijer bude upravo donedavni HDZ-ov osječko-baranjski župan Ivan Anušić.
Privatno se sastaje s DP-ovcima
A dok teorije kruže, Anušić, inače zadužen za pregovore o koalicijskoj vladi s Domovinskim pokretom, privatno se sastaje s DP-ovcima. Glavni tajnik Domovinskog pokreta Josip Dabro objavio je na Facebooku fotografije s krizme svog sina, na kojima se nalazi i Anušić. Na slavlju je bio i DP-ov Stipo Mlinarić Ćipe.
Hej, @AndrejPlenkovic, kad smo kod elektabilnosti i tvog nezadovoljstva sto ti nitko ne cestita pobjedu-jesi li cestitao @ivananusic12 sto je osvojio skoro 4500 glasova vise od tebe? Ili cekas da te zamijeni na celu HDZa pa ces mu cestitati sve zajedno? Frendovi su mu cestitali😉 pic.twitter.com/UMm6ZRY9oj
— Bojan Glavasevic (@bglavasevic) May 1, 2024
Sve to zabavlja Bojana Glavaševića, koji se na X-u obratio Andreju Plenkoviću provocirajući ga jer je Anušić skupio toliko glasova više.
Je li Anušić stvarna opozicija Plenkoviću unutar HDZ-a? Plenković je i prije imao oponente, no njih se rješavao s lakoćom. Jedan od njih bio je Miro Kovač, kojeg je Plenković na izborima za šefa stranke 2020. godine uvjerljivo pobijedio.
Tog istog Kovača podržao je Milijan Brkić, kojeg je Plenković također politički eliminirao, kao što je ušutkao većinu onih koji su pripadali desnoj HDZ-ovoj frakciji. Je li Anušić, koji je stao uz Plenkovića na spomenutim unutarstranačkim izborima (na kojima je postao i potpredsjednik stranke), drugačija priča?
Anušić godinama kritizira Plenkovića
Anušić ima uporište u biračima. Osim ovih preferencijalnih glasova, pobijedio je i u prvom krugu izbora za osječko-baranjskog župana na prošlim lokalnim izborima, a smatra ga se zaslužnim i što je Ivan Radić postao gradonačelnik Osijeka. Osijek je tako prvi put u povijesti dobio HDZ-ovog gradonačelnika.
Drugi razlog je to što Domovinski pokret zasad ne želi HDZ s Plenkovićem, nego s Anušićem, koji je u politiku ušao kao član HSP-a. Podsjetimo i na povijest neslaganja između Anušića i Plenkovića. Primjerice, kad je Plenković proglasio kolosalnu pobjedu nakon prošlih lokalnih izbora, Anušić ga je demantirao.
“Problem koji se prije desetak godina dogodio u Slavoniji sada se dogodio u Dalmaciji. Treba analizirati, vidjeti što se dogodilo. Stvari se moraju mijenjati, nitko ne može biti primaran u odnosu na stranku”, rekao je Anušić.
Te 2021. godine kritizirao je i činjenicu da je HDZ na nacionalnoj razini u koaliciji s SDSS-om Milorada Pupovca rekavši da su i za vrijeme Tuđmana Srbi bili sastavni dio vlade, ali da su drugačije komunicirali problematiku.
Nakon što je Plenković smijenio Natašu Tramišak, Anušić je i taj potez kritizirao i rekao da se ne slaže sa smjenom. Unatoč ovim disonantnim tonovima, Plenković je Anušića postavio za ministra obrane.
Puhovski: HDZ je u situaciji da ga njegov politički izrod vrati na tvorničke postavke
Politički analitičar Žarko Puhovski za Index je rekao da je Plenković, uz Jadranku Kosor, jedini čovjek na čelu HDZ-a kojem se “s lijevo-liberalne pozicije najmanje može prigovoriti u svjetonazorskom smislu”.
“On je doista svjetonazorski odgurao HDZ prema centru. I na taj način mu je na desnom krilu, ili ako hoćete desnom rubu ili desnom dnu, otpao dio članstva i potpore. Više potpore nego članstva jer neki su ostali, udaljili se od kursa, ali čekali trenutak.
Sad je kurs opet u pitanju i HDZ je u situaciji da ga njegovo dijete, pa čak politički izrod Domovinski pokret vrati na tvorničke postavke. Da bude sličniji Tuđmanovom HDZ-u, kojem od Milanovića nadalje u novije vrijeme opet pjevaju balade”, kazao je Puhovski.
“Ključno je može li Plenković skupiti 76 ruku”
Puhovski kaže da je DP nastao upravo zbog spomenutog skretanja HDZ-a prema centru.
“A to skretanje iskazivalo se u tomu što je na nekoliko razina HDZ nažalost osramotio SDP-ovsku konkurenciju. Npr., tako što je imao predsjednicu države iz svojih redova, usvojio Istanbulsku konvenciju, što SDP nije učinio, tako što je bio suradljiviji s manjinama nego SDP, ali bio i pripravan prihvatiti svakidašnje grickanje hrvatske suverenosti iz Bruxellesa na užas suverenista od Sačića do Milanovića.
Takav kurs HDZ-a ne odgovara značajnom dijelu članstva i biračkog tijela, ali stranačka stega čini svoje. S druge strane, Plenković je znao kad treba simbolički naglašavati omiljene objekte desničarske žudnje, prije svega u odnosu na ratnu tradiciju, vrludajućim stavom spram ZDS-a, ili na otvorene kontakte s političarima kakav je Karamarko”, rekao je.
“Ostavimo li sve to po strani, ključno se pitanje rješava u narednih nekoliko dana. Uspije li Plenkoviću pojavljivanje na Pantovčaku sa 76 potpisa, on neće samo natjerati Milanovića da guta žabe krastače nego će, što je puno važnije, dovesti one koji u njega sumnjaju unutar stranke pred jednostavno pitanje: ‘Kako iole suvislo dovesti u pitanje Vođu koji triput zaredom pobijedi na izborima?’ To je doista izniman uspjeh”, dodao je.
“Anušić ima utjecaj, ali…”
“Utoliko mi se čini nekom vrstom mješavine izvanjske zluradosti i unutrašnjih manjinskih želja što se bilo koga spominje kao realnog protuigrača spram Plenkovića. Naravno da Anušić ima velik utjecaj u Slavoniji, ali to nije dovoljno za ‘analizu’ na razini kavanskog trača u Milanovićevoj formulaciji da Plenković zapravo pregovara s Anušićem, a ne DP-om.
Puno bolje od Milanovića to zna sam Anušić, koji se u situaciji drži inteligentno, a to znači suzdržano. Bude li se radilo o nasljedniku Plenkovića, pod pretpostavkom da uspije formirati većinu, to je moguće samo ako on odluči otići u Bruxelles, tada će se vidjeti konstitutivni problem nasljedstva sadržan u imenu našeg novog glavnog grada.
Političarima kakvi su Anušić ili Butković trebali bi tjedni i tjedni, uz uvjet da imaju dobro savjetovanje, da se snađu među građevinama, a kamoli među osobama koje karakteriziraju Bruxelles kao centar europske moći. Jedini koji bi to u sadašnjem HDZ-u mogao relativno uspješno vjerojatno je Gordan Jandroković, a zbog ranijih političkih poraza Miro Kovač i Davor Ivo Stier mislim da ne bi bili na popisu kandidata”, rekao je.
“Sve se mijenja ne uspiju li pregovori”
Puhovski smatra da koliko god odudarao od HDZ-ova samorazumijevanja u brojnim stranačkim i biračkim porama, Plenković se u ovom trenutku ne mora osjećati ugroženo u vlastitoj stranci.
“Naravno, sve bi se promijenilo ne uspiju li pregovori o sastavljanju vlade i dogodi li se da na novim izborima HDZ prođe još lošije. Međutim, dogovor mi se čini vjerojatnijim od ponavljanja izbora, Milanovićeva rijeka je postala ponornica, ali i ako dođe do izbora, još uvijek mi se čini da HDZ ne bi prošao lošije nego 17. travnja”, kazao je.
“HDZ i Možemo prošli bi bolje nego 17. travnja”
Što se tiče novih izbora, Puhovski kaže da bi jedino HDZ i Možemo mogli proći nešto bolje nego 17. travnja jer će biračko tijelo, kao svugdje u svijetu, kazniti one koje smatraju odgovornima za ponavljanje, a to će prije svega biti Domovinski pokret.
“Premda tvrde da su ostali konzekventni, oni su pobudili dojam da su pokušali trgovati s HDZ-om, ali su pritom ostali kratkih rukava. SDP se doslovce bezrezervno podao Milanoviću, Most se pokazao nesposobnim za pregovore jer sabor vidi kao arhipelag, a to je skupina otoka istog podrijetla odvojenih morem.
Možemo se pokazao jasnim od izborne noći nadalje, njima je nad glavom prigovor da su oslabili ljevicu jer nisu pristali na zajednički nastup, međutim, s obzirom na osramoćeni SDP, taj prigovor gubi na vrijednosti. Puno će se znati za nekoliko dana na prvom zasjedanju sabora – koji se za razliku od niza javnih iskaza mora održati, a ne sazvati 20 dana nakon što su proglašeni rezultati izbora”, objasnio je Puhovski.
wpDiscuz
