Ni jedno od izvješća koja je do sada objavila službena federalna institucija Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH nije bilo pozitivno vezano uz poslovanje i rad BH-Gasa, kompanije koju se favorizira za nositelja realizacije projekta Južne plinske interkonekcije i koja je trenutačno s Energoinvestom najsnažniji ruski igrač u ovome entitetu, piše Večernji list BiH.
U posljednjem u nizu dostupnih izvješća, onome iz 2021. godine, nalazi se i više nego dovoljno dokaza za navode o kriminalu i korupciji, zbog čega se s tom kompanijom razišao nekadašnji direktor Jasmin Salkić, koji je optužio dio Vlade i Energoinvesta da koketiraju s Gazpromom i Ankarom.
Nastavili plaćati
Naime, jednostrano je raskinut ugovor s mađarskim plinskim operatorom FGSZ-om te je, uz asistenciju Gazproma i Turske, nanesena najveća šteta BH-Gasu u povijesti poslovanja, a sve je postalo jedna od najvećih poslijeratnih korupcijskih afera u zemlji. U revizijskom izvješću problematizira se to pitanje i upozorava na moguće posljedice takvog ponašanja. Čak i u toj godini BH-Gas je, praveći štetu raskidom ugovora s Mađarima, nastavio plaćati naknade, čime je počinjena dvostruka šteta.
– Nabavna vrijednost inozemnog transporta (1,4 milijuna) iskazana je na temelju računa transportera FGSZ Mađarska na ime transportne pristojbe za zakupljene kapacitete. Naime, Društvo za transport prirodnog plina preko Mađarske ima zaključen dugoročni ugovor s FGSZ-om Mađarska još iz 1998. godine. Aneksima ugovora mijenjani su elementi osnovnog ugovora u pogledu količina za transport plina, popusta, obračuna transportnih pristojbi i trajanja ugovora. U nabavnu vrijednost plina, precizira se, ulazila je ugovorena mjesečna transportna pristojba, čiji je obračun utvrđen ugovorom. Isto tako, ugovorom je definirano i to da će transporter teretiti Društvo za transportnu pristojbu u slučaju da se transportira manje od 90% od mjesečne količine utvrđene na osnovi broja sati u danom mjesecu ili ako uopće ne bude transporta prirodnog plina. Ta transportna pristojba iznosi 80% od mjesečnog dijela utvrđenog na bazi broja sati u danom mjesecu, a vezano uz količinu koja se odnosi na danu godinu. Društvo je na temelju ugovora transporterima dostavljalo mjesečne najave isporuke prirodnog plina, na temelju čega je transporter ispostavljao predračun za transportnu pristojbu, koji je plaćalo. Nakon uplate po predračunu, transporter ispostavlja avansni račun, a nakon izvršenog transporta i fakturu. Transportna pristojba ulazila je u nabavnu vrijednost prirodnog plina sve do 1. travnja 2021. godine, navode revizori. Međutim, nakon prelaska transporta prirodnog plina na “Turski tok”, prestao je transport preko Mađarske, a Društvo je i dalje slalo najave u skladu s važećim ugovorom i uplaćivalo avanse za transport po profakturama FGSZ-a te priznavalo troškove transporta na temelju ispostavljenih mjesečnih faktura transportera, pozivajući se na zaključene ugovore.
Raskinut ugovor
Dodaje se kako je na isti način vršeno plaćanje transporteru Transportgas Srbija, s kojim je 22. rujna 2021. godine ugovor sporazumno raskinut i izvršen povrat avansa u korist BH-Gasa. Društvo je na temelju predračuna transportera FGSZ iz Mađarske za razdoblje od travnja do kolovoza 2021. godine plaćalo fakture i evidentiralo troškove transportnih pristojbi u okviru nabavne vrijednosti iako se plin prestao isporučivati preko Mađarske. Budući da su fakture za transportne pristojbe evidentirane u okviru nabavne vrijednosti prirodnog plina, a da u navedenom razdoblju nije bilo isporuke plina, “ne možemo potvrditi opravdanost ovih troškova od 1,46 milijuna maraka te njihova iskazivanja u okviru nabavne vrijednosti”. Treba reći kako se u revizijskom izvješću upozorava na raskidanje ugovora s mađarskim plinskim operatorom i posljedice.
“BH-Gas i Energoinvest su potpisnici dugoročnog ugovora o transportu plina s mađarskim transporterom FGSZ s ugovorenim transportom do kraja 2023. godine i značajnim penalima u slučaju raskida. Zbog promijenjenog pravca transporta taj ugovor se više nije mogao primjenjivati. Mađarski transporter FGSZ je u rujnu 2021. godine protiv Društva, Vlade FBiH i Energoinvesta pokrenuo arbitražni spor, kojim zahtijeva plaćanje u iznosu od 21,1 milijun američkih dolara”.
Uzimajući u obzir ugovorene penale za raskid ugovora i troškove za pokrenuti arbitražni postupak, Društvo nije rezerviralo troškove koje može očekivati u predstojećem razdoblju jer nije moglo procijeniti ishod postupka./HMS/
wpDiscuz
