U fokusu Bruxellesa su europski zakoni koje BiH mora usuglasiti, kako bi Europska unija 21. ožujka dala zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Ključna će biti rješenja koja proisteknu iz dijaloga i odluka institucija BiH, izjavila je predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, nakon sastanka s europskim dužnosnicima.
Na domaćem terenu koplja se lome – kako izmijeniti jedan od ključnih zakona na europskom putu BiH, Izborni zakon, piše RTRS.
Za bošnjačke strukture, koje traže izmjenu Ustava, asimetrična rješenja su neprihvatljiva.
Iz Republike Srpske odgovor da jedino asimetrična BiH može opstati.
Sat otkucava. Ostalo je još mjesec do odluke Europske unije – hoće li otvoriti pristupne pregovore s BiH, ali i odrediti datum za početak pregovora. To znači da politički lideri u BiH imaju isto toliko vremena za dogovor o zakonima koji su uvjet za zeleno svjetlo za europski put BiH – o sudu, sukobu interesa i Izborni zakon, koji prema riječima Borjane Krišto, najviše zanima Europu.
– Tu sam istaknula da je svima nama u BiH posebno važno provesti cjelovitu reformu izbornog zakonodavstva, a to podrazumijeva implementaciju odluka Ustavnog suda BiH o legitimnog predstavljanju konstitutivnih naroda i presuda Europskog suda za ljudska prava za što smo svi u BiH opredijeljeni – rekla je ona.
Ili, ipak, ima onih koji nisu opredijeljeni, pa zbog izmjene Izbornog zakona zagovaraju promjene Ustava. Simetrična ili asimetrična rješenja? Pitanje je sad.
Izaslanik u Klubu srpskog naroda u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević kaže da se u posljednje vrijeme često iz Sarajeva čuje da su za njih neprihvatljiva asimetrična rješenja za BiH.
– Međutim, moramo ih podsjetiti da su oni pristali na asimetrično rješenje koje se zove BiH. Definitivno je BiH sastavljena od jedne republike i jedne federacija i to je jedno asimetrično rješenje koje je prihvatio Alija Izetbegović. U posljednje vrijeme Bakir Izetbegović prvi je pokrenuo priču s tezom da neće prihvatiti asimetrično rješenje – kaže Kovačević.
Za Izetbegovićem nizali su se oni koji ne žele, kako kažu, prihvatiti bilo kakvo asimetrično rješenje. Refik Lendo, Ćamil Duraković, Denis Bećerović… “Novi asimetrični model” izbora članova Predsjedništva, tvrde, BiH gura još dalje od europskih, demokratskih standarda i u nove podjele društva i države.
– Prijedlog po kojem bi se dva člana Predsjedništva BiH birala s kompletne teritorije Republike Srpske i Federacije BiH, dok bi izbor trećeg ovisio od broja glasova u potencijalno samo nekoliko od deset kantona, predstavlja ne samo vrhunac asimetrije već i izravno negira presude Europskog suda za ljudska prava koje nas obavezuju na našem europskom putu – rekao je Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH.
BiH može ostati ovakva kakva jeste, dejtonska, sastavljena od dva entiteta i asimetrična federacija, odgovara Kovačević. U suprotnom BiH, poručuje, definitivno neće ni biti.
– Oni koji nam poručuju da neće asimetrična rješenja žele ponovo mijenjati ustavnu strukturu BiH, ustavni poredak na način da ponovo centraliziraju BiH. Međutim, to je apsolutno nedopustivo – kaže Kovačević.
Od potpisivanja Daytona iz Federacije BiH biraju se dva člana, a iz Republike Srpske jedan član Predsjedništva. To je prva i fundamentalna asimetrija, kategoričan je pravnik Ognjen Tadić.
– Nakon koje je sve ostalo asimetrično i samo pitanje modela na koji se dolazi do tog izbora. Dakle u prijedlogu HDZ-a nema nikakve nove asimetrije, a da ona već nije verificorana Dejtonom – kaže Tadić.
Prijedlog HDZ-a su izmjene Izbornog zakona bez raspakiranja Ustava. Lider stranke Dragan Čović kaže da je krajnje vrijeme za ove izmjene, a Hrvati, dodaje, traže minimum minimuma.
– To su tri dopune, kako demotivirati bošnjački narod da glasuje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sve ostalo je isto. U Federaciji jedna jedinica, dva člana se biraju na isti kao i do sada, bošnjački na isti način, srpski način. Kod hrvatskog, ista procedura samo dodajemo da se uz pobjedu na federalnom nivou moraju se ostvariti još preduvjeti. Јa mislim, svako normalan će to prihvatiti – kaže Čović.
I prihvatili su, pa odustajali. I to lideri “Trojke”. Potvrđuju to dogovori u Laktašima, pa u Sarajevu, koji su nakon samo par dana pali u vodu. Sastanak u Mostaru nikada nije ni održan. Tako su političari iz Sarajeva, skrenuli BiH s ionako krivudavog europskog puta, a sat otkucava./HMS/
wpDiscuz
