Bivši trgovački centar Itlamas u Iževsku pretvoren je u Znanstveno-istraživački centar Itlamas, koji proizvodi dronove Lancet i samo je jedan od niza trgovačkih centara, pekarnica i druge civilne infrastrukture koja je pretvorena u tvornice oružja otkako je Rusija pokrenula punu -razmjera invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Rusi su također upoznati sa šestodnevnim tjednima i volontiranjem u tvornicama kao dijelom pojačanih ratnih napora. Postoje čak i video snimke ruske televizije na kojima se vidi kako ruska djeca u radionicama uče sastavljati dijelove streljiva, piše spomenuti list.
Kako bi istaknuo tu ratobornu novu stvarnost, Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, snimljen je kako se šepuri u crnom kaputu u stilu Bondovog zlikovca tijekom nedavnog posjeta tvornici tenkova Uralvagonzavod.
Sve su to samo najvidljiviji dijelovi ekonomske mobilizacije vojne industrije za koju se Vladimir Putin nada, a zapadni i ukrajinski generali strahuju da će preokrenuti tijek rata u Ukrajini, piše britanski list.
Službeno, Rusija je povećala vojnu potrošnju s 2,7 posto BDP-a u 2022. na 3,9 posto u 2023. i na 6 posto — ili otprilike trećinu ukupne državne potrošnje — u 2024.
“Trenutno smo u scenariju u kojem Rusija troši 40 posto BDP-a na ovaj rat, što je više od zdravstva i obrazovanja”, rekao je zapadni dužnosnik za Telegraph.
To je statistika koju kolektivni Zapad pokušava usporediti. Tijekom vremena, upozoravaju obrambeni stručnjaci, to bi Rusiji moglo dati golemu materijalnu nadmoć da dobije rat u Ukrajini.
Rusija je 2023. godine proizvela 1530 tenkova i 2518 oklopnih borbenih vozila, rekao je ruski ministar obrane Sergej Šojgu u izvješću parlamentu u prosincu.
Rekao je da to predstavlja povećanje proizvodnje tenkova od 560 posto u odnosu na veljaču 2022. Proizvodnja borbenih vozila pješaštva porasla je za 360 posto, a oklopnih transportera za 350 posto, podsjeća britanski list.
Zapadni dužnosnici rekli su za The New York Times ovog mjeseca da je Rusija na putu da proizvede dva milijuna topničkih granata godišnje, dvostruko više od količine koju su zapadni obavještajci prvotno procijenili da bi Rusija mogla proizvesti prije rata.
Kad se tome dodaju isporuke granata, projektila i bespilotnih letjelica iz Irana i Sjeverne Koreje, Rusija još jednom potvrđuje vatrenu nadmoć koju je imala na početku rata.
U studenom je Boris Pistorius, njemački ministar obrane, priznao da obećanje EU da će isporučiti milijun granata Ukrajini do ožujka ove godine neće biti ispunjeno.
Upozorio je da bi rat između NATO-a i Rusije potencijalno mogao izbiti u sljedećih pet do osam godina. Njemački tabloid Bild nedavno je otkrio da je jedan scenarij koji razmatraju njemački vojni zapovjednici potencijalni ruski napad na Suwalki Gap, strateški osjetljiv kopneni koridor na poljsko-litvanskoj granici. Dvije zemlje pripremaju se na proljeće održati zajedničke vježbe na tom području.
Bivši predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Rotgen ukazao je na činjenicu da je Rusija uspjela izgraditi svoj vojno-industrijski kompleks i prilagoditi se ratnoj ekonomiji.
“Sa Sjevernom Korejom i Iranom, Putin ima pouzdane dobavljače vojne opreme koji uopće ne mare za potrebe vlastitog naroda. Ako ne uspijemo odlučno povećati našu potporu Ukrajini kako bi mogla vojno poraziti Rusiju, nema jamstva da se ruska agresija neće proširiti na druge europske zemlje. Potpora Ukrajini sada je naša najbolja obrana od Rusije”, upozorio je.
Dio razloga za spor odgovor Zapada je politički i kulturni, ističe Sabina Fischer, viša vanjskopolitička analitičarka njemačkog istraživačkog centra SVP.
“Dok će ratna ekonomija imati strašne dugoročne učinke na kvalitetu života, ona također stvara dobrobiti za dijelove elite i također za stanovništvo. Uz de facto diktaturu, preostalo nezadovoljstvo može se lako potisnuti”, rekla je, napominjući da je drugačije u zemljama “s bučnim slobodnim tiskom, vjerodostojnom političkom oporbom i krizom troškova života”.
Downing Street ove je nedjelje javno odbacio javni poziv generala Sir Patricka Sandersa na širenje vojske.
Laburisti su također obećali da će se pridržavati pravila razborite potrošnje ako pobijede na sljedećim općim izborima, što je politika koja bi vjerojatno spriječila ogromna kapitalna ulaganja potrebna za izgradnju novih linija za proizvodnju oružja.
Također, dok Rusija ima uglavnom državnu industriju oružja, Britanija i većina drugih zapadnih zemalja oslanjaju se na ugovore s privatnim sektorom obrambenih tvrtki.
Međutim, prema Telegraphu, ruski ratni stroj muči nedostatak kvalificirane radne snage, dijelovi niske kvalitete i razmjeri ratovanja koje čak ni vojno-industrijski kompleks sovjetskog nasljeđa ne može pratiti.
Mnoge od proizvedenih raketa su ispod standarda zbog nedostatka kvalificiranih inženjera, što je rezultiralo visokom stopom kvarova.
I unatoč povećanju proizvodnje (neki izvori kažu da je Rusija do prošlog ljeta prešla s 40 na 100 projektila mjesečno), tvornice jedva drže korak s potražnjom, navodi Telegraph.