Iduće godine pola će svijeta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsjednika.
Trump-Biden repriza
Deseci milijuna Amerikanaca u studenom će birati 60. predsjednika Sjedinjenih Država, a po svemu sudeći snage će ponovo odmjeriti sadašnji predsjednik Joe Biden i bivši Donald Trump.
Odnesu li pobjedu, Biden će obnašati dužnost predsjednika do 86. godine starosti. Anketa za anketom pokazue da većina birača misli da je prestar da bi bio vrhovni zapovjednik, iako je Trump samo četirib godine mlađi.
Čini se da će dezinformacije biti obilježje kampanje i podsjetnik na prošle izbore kada su Trumpovi pristaše ušle u američki Kapitol pokušavajući zaustaviti potvrdu Bidenove pobjede.
Prije revanša s Bidenom, Trump mora osvojiti nominaciju republikanske stranke i u toj je utrci favorit unatoč višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.
Još šest Putinovih godina?
Vladimir Putin ruski je čelnik posljednje 23 godine, a 2020. je izmijenio ustav tako da može ostati na vlasti do 2036., što bi značilo da bi mogao vladati dulje od Staljina.
S obzirom da je rat u Ukrajini iskoristio kako bi pritvorio i ušutkao protivnike, male su šanse da će mu se itko prepriječiti na putu do novog šestogodišnjeg mandata. Iako to još nije objavio, svi očekuju da će se kandidrati.
Njegov bivši protukandidat Aleksej Navalni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, a svoju kandidaturu najavio je ukrajinski ratni veteran i nacionalistički bloger Igor Girkin, ali je i on zatvoren i to na neodređeno vrijeme.
Europski ispit za populiste
Više od 400 milijuna birača iz 27 zemalja Europske unije birat će 720 članova Europskog parlamenta u lipnju.
Desničarski kandidati ohrabreni su pobjedama euroskeptika Geerta Wildersa na izborima u Nizozemskoj i prošlogodišnjeg trijumfa talijanske premijerke Giorgie Meloni.
Pozdravljajući Wildersovu pobjedu, francuski krajnje desničarski zastupnik u Europskom parlamentu Jordan Bardella napisao je na Facebooku: “Dajte nam taj lipanj 2014.”
Najveći izbori
Gotovo milijardu Indijaca glasovat će u travnju i svibnju na izborima gdje premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.
Modijeva politička karijera i uspjeh temeljili su se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Unatoč gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegovi pristaše mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni.
Indija je u kolovozu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letjelicu na Mjesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira poslati čovjeka na Mjesec do 2040. godine.
Prva meksička predsjednica?
Bivša gradonačelnica Mexica Claudia Sheinbaum kandidirala se u ime stranke Morena aktualnog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora koji nema pravo na novi mandat.
Njezina suparnica Xochitl Galvez izabrana je da predstavlja oporbenu koaliciju Široki front za Meksiko. Odnese li ijedna od njih pobjedu, postat će prvom predsjednicom te zemlje s tradicijom mačizma.
U utrku se nedavno uključio i mladi guverner države Nuevo Leon, Samuel Garcia. Ankete pokazuju da je Sheinbaum favorit.
Gotovo milijardu Indijaca glasovat će u travnju i svibnju na izborima gdje premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat. Modijeva politička karijera i uspjeh temeljili su se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Unatoč gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegovi pristaše mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni. Indija je u kolovozu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letjelicu na Mjesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira poslati čovjeka na Mjesec do 2040. godine.
wpDiscuz
