Orban u pismu Michelu prijeti da će zaustaviti politiku Europske unije prema Ukrajini

U pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, mađarski premijer kaže da se ne može donijeti nikakva odluka o financiranju Ukrajine, otvaranju pristupnih pregovora s EU ili daljim sankcijama protiv Rusije dok se ne održi ova “strateška rasprava” kada se lideri članica EU okupe u Briselu sredinom decembra.

– Europsko vijeće trebalo bi razmotriti provedbu i učinkovitost naše trenutne politike prema Ukrajini, uključujući razne programe pomoći – piše Orban u pismu koje je bez datuma, ali nosi pečat njegovog ureda.

Također se pita zašto bi Europa nastavila podržavati Ukrajinu u trenutku kada Sjedinjene Američke Države, koje su poslale većinu vojne pomoći Kijevu, možda neće moći nastaviti financirati Ukrajinu zbog međustranačkih neslaganja oko buduće podrške.

– Europsko vijeće mora održati iskrenu i otvorenu raspravu o izvodljivosti strateških ciljeva EU u Ukrajini. Smatramo li te ciljeve još uvijek realno dostižnim? Je li ova strategija održiva bez snažne podrške SAD-a? Možemo li stalnu podršku SAD-a uzeti zdravo za gotovo? Kako zamišljamo sigurnosnu arhitekturu Europe nakon rata – su neka od pitanja koje Orban postavlja u pismu.

U pismu se dodaje da “Europsko vijeće nije u poziciji donositi ključne odluke o predloženim sigurnosnim garancijama ili dodatnoj financijskoj podršci za Ukrajinu, odobravati daljnje jačanje sankcija prema Rusiji ili donositi odluke o budućnosti procesa proširenja osim ako se ne postigne konsenzus o budućoj strategiji prema Ukrajini”.

Orbanovo pismo dodatno je podiglo tenzije u dugotrajnom sukobu između Budimpešte i Brisela, koji je stopirao 13 milijardi eura iz EU fondova za Mađarsku zbog zabrinutosti da zemlja krši standarde EU o vladavini prava.

Ne govoreći to direktno, pismo sugerira da bi Mađarska mogla iskoristiti svoje pravo veta kako bi blokirala isplatu planirane pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu – novac koji je potreban za financiranje ukrajinske vlade dok se njene oružane snage bore protiv ruske invazije.

Osim 50 milijardi eura, Orban prijeti da će blokirati planiranu vojnu pomoć Ukrajini od 500 milijuna eura, kao i otvaranje formalnih pregovora za pridruživanje Ukrajine 27-članoj uniji, za koje su se lideri nadali da će biti odobreni na sljedećem okupljanju Europskog vijeća 14. i 15. prosinca.

Prema jednom diplomati EU kojem je Politico dao garancije anonimnosti kako bi razgovarali o povjerljivim pitanjima, “Orbán je taj koji je minirao čitav proces donošenja odluka EU o Ukrajini kao dio strategije za povećanje pritiska na Europsku komisiju da oslobodi 13 milijardi eura za Mađarsku.”

Diplomata je dodao da je u drugim prilikama Budimpešta bila suzdržana u ključnim glasanjima i dopustila da EU uvede sankcije Rusiji, ali ovom prilikom ne vidi da će se to dogoditi.

– Ovo nije pitanje neutralnosti Mađarske oko Ukrajine i Rusije, Radi se o pritisku na Europsku uniju – dodao je on.

Orbánova prijetnja dolazi u posebno osjetljivom trenutku za Ukrajinu, dok se njene oružane snage bore da ostvare uspjehe protiv ruskih trupa i neposredno nakon što je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan upozorio da se “zatvaraju mogućnosti” za američku pomoć Ukrajini.

Dok Mađarska pojačava napetosti i prijeti da će narušiti samit EU koji se održava u decembru, neke zemlje već razmišljaju o načinima da zaobiđu Budimpeštu i nastave pomagati Kijevu.

Jedno takvo zaobilazno rješenje moglo bi dovesti do toga da zemlje EU šalju financijsku pomoć Ukrajini putem bilateralnih sporazuma, a ne preko struktura EU kao što je European Peace Facility, koji koordinira vojnu pomoć EU za Kijev, čime bi se Budimpešta zapravo zaobišla i isključila.

Ali taj pristup ne bi funkcionirao kada je riječ o otvaranju formalnih pregovora za pridruživanje Ukrajine Europskoj uniji, jer bi Mađarska morala biti dio tog procesa.

Kao rezultat toga i radi očuvanja jedinstva EU, isti je diplomata rekao da još nije dobra ideja isključiti Mađarsku.

– Razumijem odakle dolaze takve ideje – rekao je diplomata o onima koji pozivaju na zaobilazno rješenje za vojnu pomoć. “Ali to zaobilaženje EPF-a potkopalo bi jedan europski mehanizam koji imamo za podršku Ukrajini.”

U slučaju mađarskog veta, druga opcija za EU je jednostavno odgoditi ključne odluke o ukrajinskoj politici do početka sljedeće godine, budući da Ukrajina neće doći do problema s budžetom do ožujka 2024. godine.

Odgodom odluke o odmrzavanju fondova EU za Budimpeštu, Europska komisija bi mogla financijski pritisnuti Budimpeštu i prisiliti je na usklađenost oko Ukrajine.

– Tu se radi o obaranju ruku i pokazivanju snage – rekao je diplomata i dodao da je Europska komisija do sada pokazala veliku vještinu u ublažavanju potencijalnih sukoba s Budimpeštom.