TREBAO je to biti jako lijep tjedan za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prvo odlazak u New York i posjet Ujedinjenim narodima. A onda odlazak u Washington na sastanak s američkim kolegom Joeom Bidenom. Uz puno pažnje svjetskih medija. Međutim, ispalo je sve samo ne dobro.
Govori pred Općom skupštinom i Vijećem sigurnosti nisu prošli idealno
Govor pred polupraznom dvoranom Opće skupštine UN-a nije ni izdaleka privukao pažnju koju je Zelenski očekivao. Obraćanje Vijeću sigurnosti također je prošlo ne baš spektakularno. SAD i europske stalne članice podržali su Ukrajinu. Rusija je, naravno, iznosila svoje „argumente”. Ostali su uglavnom šutjeli ili zauzimali neutralni stav.
Najzanimljiviji dio zbio se prije govora Zelenskog kad je šef ruske misije pri UN-u Vasilij Nebenzja pokušao spriječiti obraćanje ukrajinskog predsjednika. To ga je dovelo u oštar verbalni sukob s predsjedavajućim, albanskim premijerom Edijem Ramom.
Nebenzja je zahtijevao da prvo govori ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, pa potom svi drugi članovi Vijeća. A da se Zelenski, kao gost, obrati zadnji. Ruska provokacija nije uspjela i Zelenski je na kraju govorio prvi. Pritom pozivajući na reformu Ujedinjenih naroda i ukidanje prava veta u Vijeću sigurnosti.
UN je odvojen od stvarnosti
Ovo drugo mu zasigurno neće proći jer bi to značilo ukidanje prava veta za sve stalne članice. Doduše, Ujedinjeni narodi i Vijeće sigurnosti već dugo su okoštala tvorba koja više ne funkcionira najbolje. Koliko je UN daleko o realnosti, najbolje pokazuje činjenica da je stalna članica Vijeća sigurnosti komunistička Kina, dok najbrojnija demokracija na svijetu, Indija, nije.
Nakon gostovanja u Ujedinjenim narodima Zelenski se zaputio put Washingtona na sastanak s kolegom Bidenom i posjet Kongresu. Dan nakon sastanka s Bidenom procurila je vijest da će Ukrajina ipak u dogledno vrijeme dobiti nekoliko balističkih projektila ATACMS. Još se ne zna kada, koliko ni koje izvedenice.
No i to je bilo dostatno da ukrajinski pisani mediji krenu s raspravama što se sve s tim projektilima može napraviti. I na kraju su sve rasprave završile na istom – oštećenje mosta koji spaja Krim s Rusijom.
Suočavanje sa stvarnošću tijekom posjeta Kongresu
Najoštrije suočavanje sa stvarnošću Zelenski je doživio tijekom posjeta Kongresu. Zelenski je došao lobirati za izglasavanje novog paketa pomoći Ukrajini vrijednog 24 milijarde dolara. Umjesto srdačnog dočeka, dočekali su ga republikanci kojima je dosta američkog trošenja na Ukrajinu.
Nakon potrošenih više od 113 milijardi dolara, Donaldu Trumpu bliski republikanci žele znatno ograničiti nove pakete pomoći. Vjerojatno prvi put otkad je postao predsjednik Ukrajine, Zelenski je „izrešetan” teškim pitanjima.
Predsjednik Zastupničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, nije omogućio Zelenskom da se obrati cijelom Zastupničkom domu, već je organizirao tek za javnost zatvoren sastanak s nekoliko odabranih republikanskih čelnika. Tako se Zelenski osobno uvjerio što čeka Ukrajinu ako za nešto više od godinu dana na predsjedničkim izborima pobijedi republikanski kandidat i/ili republikanci osiguraju većinu u oba doma Kongresa.
Prava noćna mora Zelenskog je dočekala u Europi
Iako je posjet Zelenskog Sjedinjenim Državama bio daleko od uspješnog, prava noćna mora dogodila se u Europi. Preciznije, u odnosima s Poljskom. Spor oko ukrajinskog žita izmakao je kontroli i kulminirao odlukom Varšave da više neće vojno pomagati Ukrajini.
„Okidači” za takvu odluku bila je izjava ukrajinskog trgovinskog predstavnika Taras Kačka za Politico kako će Ukrajina zabraniti uvoz poljskog voća i povrća te izjava ukrajinske ministrice gospodarstva Julie Sviridenko da su podnijeli tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv Poljske, Mađarske i Slovačke.
Nimalo iznenađujuće, Varšava se našla izdanom. Od početka ruske agresije Poljska je bila najveći saveznik Ukrajine. Dok su drugi vagali što napraviti, Varšava je počela slati tenkove, artiljeriju, rakete… Još važnije, uz London je predvodila u ideji stvaranja koalicije za pomoć Ukrajini.
Snažno se zalagala za slanje sve većih količina sve ubojitijeg oružja. Njezino je lobiranje bilo presudno u odluci o slanju tenkova Leopard 2 (zaprijetila je da će ih sama poslati ako drugi neće) i borbenih aviona F-16. Na poljskim poligonima provodila se i dalje se provodi obuka tisuća ukrajinskih vojnika. Po poljskim izvorima sveukupna vojna pomoć Poljske Ukrajini premašila je četiri milijarde dolara. A tu je i 1.6 milijuna ukrajinskih izbjeglica.
Kijev se trebao držati narodne poslovice “šutnja je zlato”
A sve se moglo izbjeći da se Kijev držao narodne „šutnja je zlato”. Tim prije jer ovog puta nisu u pravu. Poljska vlada je zabranila uvoz jeftinog ukrajinskog žita, ali je dozvolila nastavak njegovog tranzita prema lukama. Isto to radi i Hrvatska.
Za manje od mjesec dana (15. listopada) u Poljskoj će biti parlamentarni izbori. Vladajuća stranka Pravo i Pravda (Prawo i Sprawiedliwość) ovog puta nije nimalo sigurna u pobjedu. Iako joj ankete daju solidnih 38 posto potpore PiS-u, Liberalna koalicija, predvođena Donaldom Tuskom, stalno smanjuje zaostatak.
Za usporedbu, na prošlim parlamentarnim izborima održanim 2019. godine PiS je osvojio 43.6% glasova što mu je osiguralo skromnu većinu od samo četiri zastupnika. Povrh toga PiS baš nema koalicijski potencijal, osim s krajnjom desnicom.
Vladajuća stranka se ulizuje seljacima. To je važno zbog ukrajinskog žita
Kako je PiS konzervativna stranka, značajan dio njene izborne baze je na selu. Stoga ne čudi da PiS čini sve kako bi udobrovoljila seljake. Jedna od važnijih, ako ne i najvažnija mjera je zabrana uvoza skoro upola jeftinijeg ukrajinskog žita. U tom kontekstu najava Kijeva da će zabraniti uvoz poljskog voća i povrća zasigurno nije dobro sjela vodstvu PiS-a. Stoga ne čudi odlučna i snažna reakcija.
S približavanjem izbora retorika će se samo zaoštravati jer se poljsko javno mnijenje okrenulo protiv Ukrajine. Pritom nije nimalo nevažno da se protiv Ukrajine okrenula izborna baza PiS-a – seljaci i desnica.
To će premijera Mateusza Morawieckog tjerati na sve radikalnije izjave, što će onda dodatno radikalizirati javnost. Jedino je pitanje koliko će predizborna retorika naštetiti poljsko-ukrajinskim odnosima? I hoće li Kijev pokušati smiriti situaciju ili će Zelenski dodatno nadolijevati ulje na vatru?
wpDiscuz
