Pokušava li OHR financijskom izolacijom Republike Srpske stati u kraj politici Dodika?

To je, smatra Martens, jedan od načina da OHR ostvari kontrolu nad predsjednikom RS-a

“Još u travnju prošle godine, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bih, njemački političar Christian Schmidt, obratio se pismom raznim financijskim i ekonomskim institucijama u BiH, upozoravajući ih”, napisao je Martnes i podijeli dokument koji je OHR poslao različitim nivoima vlasti u našoj zemlji, prenosi Klix.

U pismu se ističe da je pokušaj RS-a da zakonom prisvoji državnu imovinu ništavan. Ukoliko bi se donio odgovarajući zakon, to bi “narušilo pravnu sigurnost i predvidivo poslovno i investiciono okruženje u Republici Srpskoj”.

U pismu se dalje poziva poslovna zajednica u Bosni (i šire) da bude svjesna i da se pridržava postojećih zakonskih propisa prilikom planiranja ili poduzimanja investicija i drugih poslovnih aktivnosti u BiH, posebno u RS-u.

“To znači…izbjegavanje investicija ili bilo kakvih pravnih transakcija koje uključuju državnu imovinu, posebno u RS-u. Oprez štiti vaš najbolji interes i najbolja je garancija…profitabilnih ulaganja u Republiku Srpsku”, nastavlja Schmidt.

Martnes tvrdi da je tokom posljednje posjete Bosni i Hercegovini razgoarao s nizom osoba koji su upućeni u problematiku.

Rečeno mu je da dok se ne riješi pitanje državne imovine OHR će ostati otvoren u BiH, te ako postoji politička volja to se može riješiti pravnim putem.

“U Dejtonu nema odredbe o raspodjeli državne imovine, iako Dodik i njegovi savjetnici tvrde da je tada sve bilo riješeno. U idealnom slučaju bilo bi dobro da svi investitori kažu: Nećemo uložiti ni peni u RS dok se ovo ne riješi”, rekao mu je jedan od sugovornika.

Kao primjeri za potencijalno rizična ulaganja navedeni su autoputevi, elektrane ili aerodromi Tuzla (ne u RS) i Banja Luka. Svaki investitor koji razmišlja da uloži novac na te aerodrome treba da bude svjestan opasnosti da se taj novac izgubi, rekao je jedan sugovornik.

Upitan da li na bošnjačkoj strani postoji dovoljno razumijevanja da RS mora dobiti pošten dio svoje državne imovine, jedan sugovornik mu je odgovorio: “Ne uvijek. I definitivno imamo mnogo primjera u Federaciji koji gledaju na imovinu koja im ne pripada”.

Također Martens tvrdi da su mu sugovornici kazali da ne treba isključiti nametanje nove odluke od Schmidta, ukoliko parlament ne učini ništa nakon što stručna komisija koju je organizirao OHR završi izvještaj do rujna.

“Ali, da bi se to dogodilo, svi partneri moraju dati podršku: ambasade, Svjetska banka, MMF, druge financijske institucije. To ne može učiniti sam OHR”, rekao mu je jedan od sugovornika.

Po riječima jednog od sagovornika Martensa investitori počinju shvatati ozbiljnost situacije, te da ignorisanje moglo našteti njihovim interesima.

“Milorad Dodik prodaje državnu imovinu. Registrovao je već veliki dio prodao. Sada kada je na stolu pitanje državne imovine, to mu postaje teško. Investitori možda postavljaju pitanja u vezi sa imovinom: Jeste li sigurni da je vaša? Mogu li ovdje graditi?”, tvrdnje nejgovi sagovornici.

Oni smatraju da nema ništa loše u tome da entiteti ili lokalne zajednice koriste državnu imovinu.

“Ali moramo imati zakon na državnom nivou koji raspoređuje imovinu na prihvatljiv i održiv način za sve”, smatraju oni.

S druge strane Martnes smatra da se priprema određeni skup poteza.

“Da li Dodik treba da nastavi sa svojim prijetnjama otcjepljenjem, možda međunarodna zajednica ima neka iznenađenja za njega na lageru, posebno u vezi s njegovom ili određenim imanjima/računima njegovih rođaka izvan BiH. Nisam siguran da li je dobra ideja da OHR djeluje kao strašilo potencijalnih investitora u BiH, ali izgleda da je takva situacija”, zaključuje Martens.