WASHINGTON – Priznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih europskih država moglo bi izazvati rat u BiH i ohrabriti podjele zemlje između Hrvatske i Srbije , navodi se u dokumentu CIA od 19. prosinca 1991. godine o procjenama budućih kretanja u Jugoslaviji i BiH . CIA je objavila oko 300 dokumenata iz razdoblja 1991-1995 , koji se najvećim dijelom odnose na ratove u Hrvatskoj i BiH . Opsežna dokumentacija sadrži mnoštvo podataka o ratnim dešavanjima na ovim prostorima , koje će ” Nezavisne ” objavljivati u više nastavaka . Bill Clinton , bivši američki predsjednik , je najavio da će početkom listopada povodom ovih dokumenata organizirati okrugli sto . U dokumentima s kraja 1991. godine vidi se američka neodlučna pozicija da li da prizna neovisnost Slovenije i Hrvatske , jer su , s jedne strane , vjerovali da bi priznanje moglo izazvati rat , a nepriznanje uvjerenje kod europskih država da se drže po strani u narastajućoj krizi .
U spomenutom dokumentu od 19. prosinca , kao najvjerojatniji scenarij za BiH su ” rasprostranjeno nasilje i građanski konflikt ” . ” Odluka Njemačke i drugih zemalja Europske zajednice da priznaju neovisnost jugoslovenskih republika će vjerovatno izazvati Srbe i Hrvate ( u BiH ) da srpska i hrvatska područja priključe Srbiji i Hrvatskoj . Ovo bi moglo izazvati lančanu reakciju nasilja dok lokalne grupe budu nastojale da spriječe ili pospješe aneksiju tih područja ” , navodi se u procjeni . Kao najpozitivniji scenarij , odnosno scenarij s najmanje nasilja , u CIA vide da vlast u BiH preuzmu umjerene snage koje će kroz pregovore podijeliti BiH i dijelove priključiti Srbiji i Hrvatskoj , a da bi se muslimani mogli ili priključili Hrvatskoj ili bi osnovali islamsku državu od onoga što ostane .
” Perspektiva za BiH izgleda dosta tmurno , čak i ako se Srbija i Hrvatska dogovore . Obavještajni podaci pokazuju da su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman spremni za priključenje dijelova BiH njihovim teritorijima . Štoviše , izvještaji pokazuju da su njih dvojica sve vrijeme u kontaktu unatoč sukobima . Ljetos je Tuđman njemačkim političarima rekao da je BiH apsurdno prevelika i da je on spreman da je podijeli ” , navodi CIA . U dokumentima s kraja 1995. godine , dok se spremala akcija IFOR – a kao podrška mirovnom sporazumu u BiH , SAD su bile preokupirane kako vojnom intervencijom protiv RS iz kolovoza 1995. zbog ispaljene granate na ” Markalama ” dovoljno oslabe Vojsku RS , ali da istovremeno kod Srba ne izazovu osjećanje da su se SAD i međunarodna zajednica stavile na stranu Armije RBiH . Zanimljiva je njihova tvrdnja da se Alija Izetbegović , kojeg su 1991. zvali ” umjerenim muslimanom ” 1995. zalagao za islamsku državu u BiH i da nije bio voljan prihvatiti kompliciranu multietničku BiH u kojoj bi sve strane morale međusobno dijeliti moć.
” Izetbegovićev krajnji zahtjev da je mirovni sporazum potreban kako bi vratio izgubljenu muslimansku teritoriju je donekle oslabljen njihovim nedavnim vojnim uspjesima . Istovremeno , to je pojačalo poziciju Harisa Silajdžića , koji je imao maksimalističke zahtjeve za stvaranje unitarne države ” , navodi se u dokumentima .
Procijenili su da Slobodan Milošević neće braniti Banjaluku ako bi ona pala u ruke hrvatsko – muslimanskih snaga , kako je napisano u dokumentu od 21. rujna 1995. godine . Kako je navedeno , bili su iznenađeni nedostatkom reakcije Beograda na akciju Hrvatske vojske ” Oluja ” .
U dijelu koji se bavi procjenama rizika za američke vojnike u akciji IFOR – a u BiH , ističu da su se iranski elementi ozbiljno infiltrirali u muslimansko rukovodstvo . Ističu da se Izetbegovićev krug ozbiljno povezao s iranskim elementima , a da su Silajdžić i Muhamed Šaćirbej bili protiv toga jer su strahovali da bi to moglo oslabiti američku podršku .
U dokumentu od 22. studenog navode da bi se trupe IFOR – a mogle suočiti s radikalnim islamskim ekstremistima pod iranskim kišobranom .
” Uz njihovu vojnu i obavještajnu prisutnost u BiH , Iran je uspostavio male grupe u cijeloj BiH koje su sposobne da obavljaju razne subverzivne akcije za račun Teherana . Nedavne konfrontacije mudžahedina s mirovnim snagama sugeriraju njihovu sve veću agresivnost ” , navodi se u dokumentu .
Navode , također , da poziv Vlade BiH da islamski ekstremisti napuste BiH neće uroditi plodom .
” Štoviše , tijesna suradnja Sarajeva i Teherana predstavlja barijeru odlaska Iranaca iz zemlje ” , navodi se .
Amerikanci su procijenili da teroristička prijetnja od Srba i Hrvata u BiH nema . Ističu da su Srbi bili glasni u javnim prijetnjama zapadnim interesima , ali da su aktivnosti na tom planu bile minimalne .
Banjaluka ostala kao protuteža Palama
Na kongresnom saslušanju Richarda Holbrookea po okončanju ratu u BiH , od 18. juna 1996. godine , bilo je dosta govora o Banjaluci . Zajednički stav je bio da je Banjaluka morala ostati u RS kao svojevrsna protuteža Palama i vlasti u Palama .
” Međutim , s obzirom na to da je Karadžić i dalje na vlasti , pitam se da li smo napravili veliku pogrešku . Jer , sama činjenica da je on i dalje tu podsjeća me na grešku koju je George Bush napravio sa Sadamom Huseinom ” , rekao je Holbrooke tada , dodavši da su se i Izetbegović i Milošević izjasnili da žele Banjaluku kao jasnu alternativu Palama . On je , također , dodao da ne može da vjeruje da američka vojska i IFOR nisu poduzeli odlučniju akciju protiv Pala , jer bi on , u tom slučaju , imao daleko agresivniji stav prilikom pregovora .
nezavisne
wpDiscuz