Milorad Dodik ponudio je svoje uvjete za smirivanje krize u BiH nakon što ga je ravnateljica za Europu pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst pozvala na sastanak zajedno s drugim čelnicima vladajuće koalicije, no ne odustaje od osporavanja Ustavnog suda BiH.
Suštinska deeskalacija je, kako je rekao novinarima nakon sastanka, da “svi povuku sporne odluke”, a da se nakon toga razgovara o daljnjim koracima. “Nitko ne osporava teritorijalni integritet BiH pa ni mi”, rekao je Dodik dodajući kako je njemu problem suverenitet države jer on, kako tvrdi, ovisi o intervenciji stranaca.
Kaže da treba potvrditi organizaciju BiH kao države sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a da EU isporuči BiH jasan “paket uvjeta” koji je pretpostavka za članstvo pa da se na tome radi.
Glavni uvjet
Sada kao svoj prvi uvjet za smirivanje krize koju je sam proizveo postavlja popunu pozicije ministra financija u Vijeću ministara BiH na kojoj bi trebao biti kandidat iz njegove stranke. Stranke bošnjačko-građanskog bloka ne žele dati suglasnost za to dok Dodik ne prestane podrivati Ustavni sud BiH.
Dodik kaže da bez rješavanja statusa Ustavnog suda BiH, odnosno bez eliminiranja troje stranih sudaca, neće biti nikakvog napretka. Upravo je to i bio povod za eskalaciju sadašnje krize u BiH.
Dodikova je reakcija koja navodno nudi smirivanje krize, odnosno “povlačenje na početne pozicije”, uslijedila nakon što je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) po zahtjevu državnog tužiteljstva pokrenula izvide o tome zašto je Službeni glasnik RS-a objavio zakone donesene u entitetskom parlamentu kojima su zabranjeni objavljivanje, odnosno provedba odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta te provedba presuda Ustavnog suda BiH.
Formiran tužiteljski tim
Službeni je glasnik to učinio nakon što je Dodik potpisao ukaze o proglašenju spornih zakona koje je Schmidt svojom obvezujućom odlukom od 1. srpnja stavio izvan snage. Schmidt je tada donio i odluku o izmjenama kaznenog zakona BiH po kojima je neprovođenje njegovih odluka postalo kaznenim djelom za koje se može dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Dodiku kao i direktoru entitetskog Službenog glasnika Milošu Lukiću sada zbog toga prijeti kazneni progon odnosno zatvor, a u Tužiteljstvu BiH već je formiran tročlani tužiteljski tim koji je zadužen za taj predmet.
Vlasti u RS-u bile su prisiljene prošlog vikenda hitno postaviti Lukića na poziciju direktora jer je dvoje njegovih prethodnika tijekom manje od mjesec dana podnijelo ostavke upravo u strahu od kaznenog progona.
index.hr
wpDiscuz