ŽELIMO LI BITI DIO SVIJETA KOJI NAS PROGONI: Zašto HDZ i HNS uporno BH Hrvate predstavljaju kao pro NATO narod?

POZIVAMO BRKIĆA I HNS DA NAPRAVE ISTRAŽIVANJE: Tvrdimo da ogromna većina BH Hrvata nije za NATO, barem ne bezuvjetno. Iskorišteni smo od Zapada, uništeni smo ustavnim dekaptacijama od strane OHR dželata, povijest Hrvata u BIH je povijest izdaje od strane Zapada, od 15 st. do danas.  Bianci smo potpisali suradnju s Haaškim talibanima a oni? Čak niti zločine nad našom djecom Haag nije ni istraživao. Trebamo im donirati još  naše krvi? Naše mladosti? Ok. Samo nam pojasnite zašto..

 

 

Nakon što istraživanja pokažu da je ogromna količina Hrvata u BIH , (jamčimo preko 90%) ogorčena na politiku zapadne “Atlantide”, tražimo od njih , ako su predstavnici našeg naroda, da obavijeste naše tirane, koje u šali nazivaju “međunarodnim partnerima” da nemaju narodni mandat za ulazak u NATO i da  se povuku iz svih pregovora oko ulaska BIH u tu militantnu organizaciju. Nek im djeca Al Qaede idu u NATO. Ionako NATO-vci u BIH samo te politike u BIH podržavaju. A ovi Alijini dečki,  s bombama znaju. Dokazali su se na WTC-u.

Najbolji odnos NATO politika prema nama može se vidjeti u sarajstanskim medijima pod NATO kontrolom. 10.6. bila je trideseta godišnjica masovnog ubojstva naše nevine djece u Vitezu. Svi turskoatlantski mediji potpuno su ignorirali događaj.

Štoviše Schmidt i Murphey uključili su se u rafalnu paljbu , u projekt pucanja u naše pravo na sjećanje na taj događaj. Ako tome svemu dodamo 145 ubijenih Hrvata u Bugojnu, te slučaj Selme Cikotića, kojeg Murphey štiti od sudskog progona, jer mu je bitan za NATO (detaljno pojašnjenje imate na Wikileaksu), pitamo vođe našeg naroda: Jel vi stvarno mislite da mi želimo postati dio te nekrofilne i visokoprofitne organizacije i da je BH Hrvatima važnija karijera nesuđenog ratnog zločinca Selme nego istina o tome gdje su on i njegova raja skrili jame hrvatskih civila zatočenih na stadionu Iskra, a potom pretočenih u Murpheyve “plinovode”

Minimum dobre volje Washingtona prema BH Hrvatima, prema narodu Petra Hercega Tomića, Hercegovca koji je dao život za nekakvu časniju Ameriku, onakvu kakvu smo voljeli, minimum dakle dobre volje , ako doista žele da uopće krenemo razmišljati o NATO-u  bila bi ljudska gesta – skidanje imuniteta Murpheyu, i podizanje optužnice protiv njega u BIH za kazneno djelo – pomaganje u skrivanju ratnog zločina u Bugojnu. Uostalom to što je uradio i nije uradio kao ambasador. Dajte ga na BH sud. Onaj isti na koji je vršio pritisak. Pa ćete dobiti pro NATO narod. Do tada smatrajte da HNS i HDZ apsolutno, kada govore o NATO-u ne govore u ime BH Hrvata, najmanje u ime Hrvata Bugojna, nego tek u svoje ime.

Bosna i Hercegovina u zemljama članicama NATO-a ima partnere i prijatelje koji će pomoći u modernizaciji i boljoj opremljenosti i integritetu Oružanih snaga BiH, rekao je Feni zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić koji boravi u glavnom gradu Litvanije Vilniusu na NATO samitu.

Ovaj samit ocijenjen je kao jedan od najvažnijih za saveznike koji se nalaze pred velikim izazovima, kako u Evropi, tako i u Aziji. Iako su prvog dana u fokusu samita bili odnosi s Rusijom te nastavak pomoći Ukrajini, s obzirom na aktualnu situaciju, na marginama susreta, ali i na bilateralnoj razini, saveznici su razgovarali i o situaciji na zapadnom Balkanu.

Tim povodom organiziran je sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a s kolegama iz Moldavije, Gruzije i Bosne i Hercegovine.

Brkić je Feni rekao da su na sastanku mnoge države pozdravile brzo formiranje Vijeća ministara, kao i brzo formiranje Komisije za saradnju s NATO-om na čijem je čelu, ali je isto tako jedan broj država izrazio zabrinutost zadnjom retorikom u kontekstu slabljenja institucija Bosne i Hercegovine, kao i secesionističkom retorikom.

“Države vjeruju da je mir, stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine ujedno mir i sigurnost prostora Europe ili takozvanog euroatlantskog prostora u kojem su zemlje članice NATO-a. Potpora je upućena Bosni i Hercegovini i u kontekstu ‘defence capacity building’ programa u kojem su pojedine zemlje članice rekle da će donirati sredstva. Među inima, Velika Britanija će donirati oko milion funti, a Republika Hrvatska oko 500 hiljada eura”, dodao je on.

Na samitu se nije razgovaralo o priključenju Bosne i Hercegovine Sjevernoatlantskom savezu jer je to odluka koju naša zemlja treba donijeti suvereno onda kada bude vrijeme za to.

“Ali, razgovaralo se o priključenju Švedske i vidjeli ste vrlo pozitivne signale koji su s ovog samita došli u kontekstu nastavka procedura ratifikacije pristupnog sporazuma Švedske, prvo u Parlamentu Turske, a nakon toga i Mađarske. BiH je jasno strukturirana kao partner, kao zemlja gdje se zajedno u partnerstvu sa Sjevernoatlantskim savezom odvijaju redoviti ciklusi programa reformi i gdje Oružane snage sudjeluju u vježbama koje su ranije dogovorene”, napomenuo je.

Brkić je još otkrio da će Bosna i Hercegovina 2024. godine biti sjedište NATO partnerskog simpozija na kojem će sudjelovati sve zemlje partneri i članice.

S obzirom na to da bi na dvodnevnom NATO samitu u Vilniusu trebali biti odobreni prvi sveobuhvatni planovi NATO-a od Hladnog rata za obranu od bilo kakvog napada Rusije, Brkić je naglasio kako je ovo historijski samit u kontekstu velike prijetnje transatlantskom miru i sigurnosti.

“U kontekstu aktualne agresije Rusije na Ukrajinu naravno da NATO promišlja što je to što su trenutne prijetnje, ali i buduće. Ovdje se vidi jedno veliko jedinstvo i velika povezanost, ne samo zemalja članica među sobom, nego i njihova predanost prema zemljama partnerima, među kojima je i BiH”, dodao je on.

Govoreći o očekivanjima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji traži jasan put za pridruživanje NATO-u po okončanju rata, Brkić je kazao kako se konstantno potvrđuje politika otvorenih vrata i politika primanja novih zemalja članica u NATO.

“Ovog travnja Finska je postala zemlja članica. Imamo pozitivne signale za Švedsku. Nedavno su naši susjedi Crna Gora i Sjeverna Makedonija postale punopravne članice tako da sam ja veliki optimist kada govorimo o politici otvorenih vrata. Temeljno je da NATO gaji odnos u kojemu u članstvo prima one zemlje koje to žele. Vjerujem da će, kada se sigurnosna i svaka druga situacija u Ukrajini smiri, a ukoliko to Ukrajina bude željela i ukoliko to Sjevernoatlantski savez bude želio, Ukrajina postati punopravna zemlja članica NATO-a”, podvukao je.

Brkić je na kraju izrazio uvjerenje da će i Bosna i Hercegovina biti bliže na tom putu.

“Moja politička opcija, moj politički habitus vjeruje da je i Bosni i Hercegovini mjesto u punopravnom članstvu NATO-a, ali to će opet biti unutarnji konsenzus u BiH kojega će NATO ispoštovati”, zaključio je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.