Ruska vojska, civilne i vojne sigurnosne službe te policija zasigurno će slomiti pokušaj državnog udara koji je pokrenuo odmetnuti šef plaćeničke vojske Wagner Jevgenij Prigožin. Unatoč toga predsjednik Vladimir Putin izaći će iz te bitke toliko oslabljen da se otvara legitimno pitanje njegove sposobnosti za daljnje vođenja države.
Nakon što mu je Prigožin, gospodar rata u Ukrajini i do sada najvjerniji Putinov sljedbenik, otkazao poslušnost, doći će do takve političke nestabilnosti koja će ugroziti same temelje ruske države. Koja je već ionako ozbiljno uzdrmana neuspjelom agresijom na Ukrajinu.
Katastrofalna strateška pogreška
Protivnici Putina koji osuđuju agresiju na Ukrajinu, dobili su čvrst dokaz da je vladar Kremlja napravio katastrofalnu stratešku pogrešku kad je krenuo u rat. Zbog toga će još glasnije zahtijevati njegovu ostavku. Oni na drugoj strani, koji se zalažu za totalni rat i uništenje ukrajinske države, pobuna Wagnerovih ubojica i plaćenika potvrda je promašenosti Putinove vojne strategije. I oni će zbog toga tražiti da ga se ukloni s vlasti.
Oba ta zahtjeva, međutim, izazivaju veliku zabrinutost u zapadnim metropolama. Zbog straha da bi Prigožin ili netko još radikalniji od njega, mogao preuzeti vlast u Moskvi, u Washingtonu i Bruxellesu, odjednom mijenjaju mišljenje o Putinu. Više nije zločinac koji mora odgovarati pred sudom za ratne zločine, već postaje „dobar dečko.“
VIŠE NA WEBU
„S njim znamo na čemu smo, ako dođe netko poput Prigožina, to bi moglo dovesti do katastrofe,“ objasnio je jedan visoki dužnosnik EU. „U sadašnjoj situaciji, ma koliko god to paradoksalno zvučalo, kaos u Moskvi nikome ne odgovara. U situaciji koja sada tamo vlada Putina bi mogao zamijeniti samo još gori i nepredvidljiviji diktator.“ Rezultat je to propasti Putinova sna o zauzimanju cijele Ukrajine i ponovnom ujedinjenju s Rusijom. Umjesto toga uspjeh u Ukrajini nikad nije bila udaljeniji.
Već su prošli kroz sličnu dramu
Rusija je već jednom prošla kroz sličnu dramu: bilo je to 1991. kad su komunistički pobunjenici, predvođeni zloglasnom tajnom službom KGB, pokušali napadom na parlament spasiti komunistički režim. Puč je vrlo brzo slomljen, a posljedice su bile dramatične: sovjetski imperij i komunistička vlast ubrzo su se raspali.
Već sama činjenica da se netko uopće usudio krenuti protiv Putina, užasan je udarac za njegovu autoritarnu vlast. Također, za njega nema veće sramote nego da su se ulicama Moskve počeli valjati tenkovi i oklopna vozila kako bi ga zaštitili od pobunjenika. Jednako je tako grozno za njegov ugled što njegovi lojalni generali panično mole Prigožina da odustane od državnog udara.
Zastrašujuće vijesti iz Rostova
Po Putina zastrašujuće vijesti stižu iz Rostova na Donu. Tako je Prigožinova plaćenička mašinerija bez otpora zauzela ključne vojne objekte u sjedištu zapovjedništva ruskog južnog vojnog okruga i važno logističko čvorište za moskovsku specijalnu vojnu operaciju. Također da su Wagnerove ubojice preuzele kontrolu nad vojnim objektima u gradu Voronježu, oko 500 kilometara južno od Moskve.
Zbog toga se s velikim zanimanje očekivao Putinov odgovor na pobunu. U televizijskom obraćanju naciji ruski diktator, satjeran u kut kao nikada ranije, kazao je kako su pretjerane ambicije i interesi doveli do izdaje te je najavio da će poduzeti „odlučne akcije“ za stabilizaciju situacije. Upozorio je naciju da su pred njom trenuci kad se odlučuje o sudbini naroda, optuživši Wagnerovu skupinu za „oružanu pobunu.“ Obećao je da će svim sredstvima „neutralizirati“ ustanak.
“To je pokušaj da nas ugroze iznutra. Ovo je izdaja pred onima koji se bore na fronti, to je nož u leđa našim vojnicima i narodu Rusije,” zaključio je Putin koji je zbog toga već prije uveo „antiteroristički“” režim u Moskvi. Prigožin se odmah oglasio te odgovorio Putinu da je „duboko pogriješio“ kad ga je nazvao izdajnikom. „Nitko se neće predati na zahtjev predsjednika … ne želimo da zemlja nastavi živjeti u korupciji i lažima,“ za što je Prigožin vladajuću elitu u Kremlju te je zaključio: “Mi smo domoljubi, a oni koji su protiv nas su oni koji su se okupili oko gadova,“ zaprijetio je u svom stilu Prigožin.
‘Ovo je državni udar’
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova pozvala je Ruse da se okupe oko predsjednika, dok je poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril predvodio molitvu za Putina. Čečenski vođa Ramzan Kadirov optužio je Prigožina za izdaju te zaprijetio da će poslati svoju vojsku da uguše pobunu. Posljednjih godina i Kadirov je razvio vlastitu privatnu vojsku, za koju se vjeruje da broji oko 20.000 ljudi. Također, uspostavio je centar za obuku specijalnih snaga.
Koliko se Prigožin precijenio najbolje pokazuje njegov poziv ministru obrane Sergeju Šojgu i generalu Valeriju Gerasimovu da dođu na pregovore u Rostok na Donu. Prigožin je zaprijetio: „Ako oni ne dođu, mi ćemo biti ovdje, blokirat ćemo grad Rostov i onda krenuti prema Moskvi.“ Pozvao je Ruse da mu se pridruže kako bi se zaustavio kaos u zemlji.
Na njegov prijedlog nitko nije odgovorio, no stižu vijesti kako se ruska vojska priprema za napad na položaje Wagnera. Ruske sigurnosne službe odmah su krenule u akciju te su optužile šefa Wagnera za izdaju. Istodobno su naredile plaćenicima da smjesta uhite i predaju svog zapovjednika. „Ovo je nož u leđa državi i predsjedniku”, rekao je general Vladimir Aleksejev, zamjenik šefa ruske vojne obavještajne agencije, u video pozivu borcima Wagnera. „Ovo je državni udar“, zaključio je Aleksejev.
Protiv Prigožina podignuta optužnica
Objavljen je i videozapis koji pokazuje kako ruske sigurnosne snage pretražuju Wagnerov centar u St. Peterburgu. Istodobno glavni državni odvjetnik pokrenuo je istragu protiv Prigožina po optužbama za koje je predviđena zatvorska kazna od 20 godina. I odmah potom objavljeno je da je protiv Prigožina već podignuta optužnica.
Nitko iz viši struktura vojske nije javno podupro Prigožina, no pitanje je kako će se opredijeliti ruski vojnici na frontu koji se frustrirani i uplašeni razvojem situacije na terenu. Prigožin, kojeg su zvali „Putinov kuhar“ zbog ugostiteljskih ugovora s Kremljom i ruskom vojskom, postao je simbolom nemilosrdne i opake ratne Rusije. Njegova privatna vojska kriminalaca i robijaša pokazala se puno sposobnijom od regularne ruske vojske.
Za njih se prvi puta čulo tijekom ruskog osvajanja Krima 2014. Od tada se jedinice Wagnera pojavljuju u ime Moskve u Siriji, Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Sudanu, Maliju i Mozambiku. Povlačenje Wagnerove soldateske iz Ukrajine, gdje je držala položaje u okupiranim regijama Luhansk i Donetsk, pruža mogućnost ukrajinskoj vojsci za brzi protuudar. Što bi mogao biti još jedan, možda i završni udarac grogiranom Putinu.
wpDiscuz