Rangiranje je obavljeno na temelju procjena resursa, zakonsko-regulatorskih uvjeta, povezanosti i znanstvene produkcije, odnosno outputa. U ukupnom poretku vrh liste predvode redom Sjedinjene Države, Švedska, Kanada, Finska, Danska, Švicarska i Norveška, dok su na začelje zasjele Hrvatska, Turska, Južnoafrička Republika, Indonezija i Indija. Slovenija je zauzela 28. mjesto, a ostale zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije nisu procjenjivane zbog nedostupnosti podataka.
Od okolnih zemalja iznad nas su Mađarska na 34. mjestu, Italija na 30, te Austrija na 12. Bolje od nas su čak i Bugarska na 31. te Rumunjska na 33.
U kategoriji okoliša, odnosno regulatornih uvjeta sustava visokog obrazovanja u obzir su uzeti kriteriji poput širine izbora alternativnih oblika višeg obrazovanja, uvjeta za razvoj kompetitivnosti, mogućnosti koje se pružaju za žene i pripadnike nižih društveno-ekonomskih slojeva te kvalitativne mjere obrazovne politike među kojima su raznovrsnost institucija (javnih, privatnih koje ovise o državi, te neovisnih privatnih), indeks kompetitivnosti i indeks kvalitete koji se temelji na anketama koje su provele institucije Universitas 21. Prema ovom mjerilu najbolji uvjeti postoje u Nizozemskoj, a slijede Hong Kong, Novi Zeland, SAD, Belgija, Poljska Australija i Japan. Najnepovoljniji regulatorni uvjeti su u Hrvatskoj, Turskoj i Grčkoj.
Naša je zemlja nešto bolje rangirana u kategoriji resursa – na 33. mjestu. Iznad nas su Italija, Slovenija i Poljska, a ispod, među ostalima, Rumunjska, Češka, Brazil, Indija, Slovačka i Bugarska. Najizdašnije u financiranju visokog obrazovanja su nordijske zemlje Finska, Norveška i Danska. Najveće ukupno ulaganje u visoko obrazovanje u smislu postotka BDP-a je u SAD-u i Kanadi.
U kategoriji povezanosti visokog obrazovanja s ostatkom društva, među kojima s industrijom i privatnim sektorom, te međunarodnim institucijama, zauzeli smo loše 39. mjesto. Visoka povezanost osigurava dvije vrijednosti visokog obrazovnog sustava: ona je indikator kvalitete poučavanja i istraživanja te apsorpcije novih otkrića i ideja.
Po utjecaju, odnosno produkciji koja se mjeri po broju znanstvenih radova, njihovom utjecaju, kvaliteti i broju istraživača, broju kvalitetnih sveučilišta te zaposlivosti visokoobrazovanih, rangirani smo na 40. mjesto. Sve europske zemlje po ovim su kriterijima bolje od nas – primjerice susjedna Slovenija je na 24. mjestu. Čelo liste predvodi SAD s daleko najvećom produkcijom, a zatim slijede Velika Britanija, Kanada, Finska, Švedska, Danska, Australija, Švicarska i Njemačka.
wpDiscuz