Visoki predstavnik Europske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell kazao je da je vrijeme da čelnici Kosova, Srbije i cijelog zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pristupanja regije Europskoj uniji (EU).
Borrell je to napisao u priopćenju uoči trilateralnog sastanka 18. ožujka u Ohridu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem te istaknuo kako će taj sastanak biti usredotočen na provedbu aneksa sporazuma EU, a koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije.
“Ovaj susret je drugačiji od prethodnih susreta. Ne samo zato što ću se s Vučićem i Kurtijem susresti u regiji, u Ohridu, a ne u Bruxellesu, nego i zato što ćemo našu raspravu usredotočiti na provedbeni aneksa sporazuma s EU koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije”, napisao je Borrell uoči sastanka u Ohridu.
“Sada je vrijeme da se fokusiramo na širu sliku i ne dopustimo da se još jedna prilika zatvori pred očima ljudi u regiji, kao što se dogodilo nekoliko puta u novijoj povijesti”, kazao je Borrell te dodao kako će sastanak u Ohridu otvoriti put Srbiji i Kosovu za ulazak u EU.
U sklopu priprema za sastanak u Ohridu Vučić je početkom tjedna razgovarao s posebnim predstavkom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom o europskom prijedlogu o Kosovu, formiranju Zajednice srpskih općina (ZSO) i drugim potrebnim koracima u cilju normalizacije odnosa Srba i Albanaca, priopćeno je iz Vučićeva ureda.
Nakon toga Vučić je kazao da je formiranje ZSO preduvjet za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, te za sigurnost i zaštitu prava srpskog naroda na Kosovu.
Priština je obvezu osnivanja ZSO-a preuzela Briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU 2013. ali ju nije ispunila, inzistirajući da to tijelo ne može imati izvršne ovlasti i da ne želi Republiku Srpsku na teritoriju Kosova.
Lajčak je došao u Beograd poslije prošlotjednog posjeta Prištini nakon kojeg je kosovski premijer Albin Kurti kazao da mu je europski dužnosnik ponudio 15 modela za zajednicu srpskih općina koje trebaju razmotriti njegovi savjetnici i pojedini ministri.
Kurti je rekao da će iz tih “dobro poznatih” modela, po kojima su organizirane nacionalne manjine unutar EU, uzeti elemente na temelju kojih bi manjine na Kosovu bile tretirane na pravi način.
Na sastanku u Ohridu, 18. ožujka Kurti i Vučić trebali bi se usuglasiti oko izrade mape puta za provedbu europskog prijedloga.
Do sada su Kosovo i Srbija od 2011. godine postigli preko 30 sporazuma, no dobar dio njih nije realiziran. Europski prijedlog koji su čelnici dvije zemlje prihvatili 27. veljače u Bruxellesu ne spominje eksplicitno međusobno priznanje, a čelnici Kosova drže kako bi ono trebalo biti u središtu konačnog sporazuma o normalizaciji.
No sporazum predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu. Od Srbije se traži da ne ometa prijem Kosova u međunarodne organizacije što, premda ne eksplicitno, podrazumijeva i prijem Kosova u UN, čemu se Beograd kategorički protivi./Fena/HMS/