Drama zbog tetovaža: Umjetnost na koži sve je više crno-bijela

Vjerojatno mnogi nikad nisu čuli za čovjeka koji se odaziva na ime Lucky. Međutim, Lucky, punim imenom Lucky Diamond Rich osoba je koja se može pohvaliti s najviše tetovaža na svom tijelu, iako on tvrdi da je to sada, nakon godina crtanja, postala tek jedna tetovaža koja prekriva cijelo njegovo tijelo. Zbog svoje ljubavi prema tinti Lucky je i vlasnik Guinnessova rekorda, a tinta na njegovim tijelu može se pronaći i na kapcima, koži između nožnih prstiju, pa čak i na desnima.

Nekada su se tetovaže povezivale s mornarima, buntovnim bajkerima, a nama koji smo rasli 90-ih i prije u glavi su ostale i mnoge tetovaže iz JNA-a koje su se često znale viđati po rukama starijih ljudi. Međutim, odavno su izgubile tragove marginalne umjetnosti jer istraživanja pokazuju da se četvrtina Europljana u dobi između 18 i 35 godina i gotovo trećina odraslih Amerikanaca tetovira.

S obzirom na to da je ogromna količina ljudi obojila svoja tijela, dokumentirane komplikacije su relativno neuobičajene i obično uključuju bakterijske infekcije ili alergijske reakcije. Međutim, europskim regulatorima i to je bilo dovoljno da početkom 2022. godine uvedu nove propise o bojama za tetoviranje i trajnoj šminki kako bi smanjili rizik od uključivanja sastojaka koji bi mogli biti opasni za zdravlje. Ti novi propisi izazvali su potres među tattoo-artistima, ali i među proizvođačima boja za tetoviranje.

Nova regulativa

Marin Urbanc, tattoo–umjetnik i vlasnik studija Gandalf Tattoo, kaže da je početkom 2022. zabranjen rad s bojama za tetoviranje koje ne zadovoljavaju regulativu REACH.

– Znači na području Europske unije zabranjene su sve boje za tetoviranje, a ne samo neke. Službeni razlozi su da su boje s kojima smo prije radili potencijalno kancerogene i sadrže alergene iznad razine dopuštenog – objašnjava Urbanc.

Priča o zabranama počela je još 2016. godine na inicijativu tadašnjega njemačkog ministra za zaštitu potrošača i trenutačnoga visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta. Zbog te inicijative EU je početkom prošle godine zabranio 4000 kemikalija kao što su neke azo boje i izopropanol alkohol, koji je čest sastojak boja za tetoviranje. To novo zakonodavstvo o kemikalijama je poznato, kako je Urbanc spomenuo, kao REACH regulativa (registracija, evaluacija, autorizacija i ograničenje kemikalija), koja sugerira kako su sigurnije zamjene tim štetnim kemikalijama lako dostupne na tržištu te da se zaokret prema njima mora napraviti.

Osim na boje proizvedene u EU, nova pravila odnose se i na sve tinte koje se uvoze u Uniju, a regulatori su početkom zabrane rekli da će nova ograničenja ‘smanjiti ozbiljne zdravstvene učinke poput raka, kroničnih alergijskih reakcija i drugih upalnih kožnih reakcija povezanih s tintama koje se upotrebljavaju za tetovaže i trajnu šminku‘.

Sastojci u tijelu

Moderne tinte za tetovaže složene su ‘izmišljotine‘. Uključuju netopljive pigmente koji daju nijansu ili boju, sredstva za vezivanje koja drže pigmente suspendirane u tekućini dok se prenose na kožu i vodu te druga otapala kao što su glicerin i alkohol, koji utječu na kvalitetu tinte, zajedno s konzervansima i drugim dodacima.

Nakon ubrizgavanja dio pigmenta trajno ostaje u koži, ali može migrirati i u limfne čvorove. Kada su izloženi sunčevoj svjetlosti ili tijekom laserskog uklanjanja, pigmenti se također mogu cijepati u nove, potencijalno toksičnije spojeve i cirkulirati cijelim tijelom, kažu istraživanja koja su potaknula donošenje nove regulative.

Također, tijekom godina proizvođači tradicionalnih tinti ugrađivali su teške metale poput barija i bakra u svoje pigmente kako bi stvorili sve veću paletu boja, a neurotoksični agensi poput kadmija, olova i arsena dokumentirani su u nekim tintama u visokim koncentracijama. Ti se elementi također mogu naći u takozvanim veganskim tintama, koje samo isključuju glicerin životinjskog podrijetla i druge životinjske sastojke.

EU je još od 2015. zahtijevao od proizvođača da označavaju tinte koje sadrže opasne sastojke, ali budući da se sirovi pigmenti proizvode u industrijskim razmjerima za upotrebu u svim vrstama proizvoda, uključujući odjeću i automobile, nisu uvijek one čistoće kakvoj bi se mogli nadati za tvari koje se ubrizgavaju u nečiju kožu.

Mnogo nepoznanica

Suvoditeljica Centra za dermatoksikologiju u Saveznom institutu za procjenu rizika u Njemačkoj Ines Schreiver rekla je da osnovna pitanja o izloženosti tijela tintama ostaju bez odgovora. Među nepoznanicama je koliko tinte uđe u tijelo, odnos između te izloženosti i nuspojava koje povremeno slijede i bilo koje bolesti koja se može pojaviti godinama kasnije.

– Ne bih upotrijebila riječ ‘sigurno‘ ili ‘nesigurno‘ da bih opisala tetoviranje. Uvijek kažem da se treba informirati o mogućim nuspojavama i nesigurnostima – kaže ona.

Nakon dugotrajnih razmatranja Europske agencije za kemikalije, Europska komisija odlučila se usredotočiti na tvari za koje se zna da su opasne, zabranjujući dugačak popis kemikalija koje su već zabranjene za upotrebu u kozmetici i oštro ograničavajući koncentracije određenih korozivnih ili iritirajućih spojeva.

Brže-bolje prilagođeni

Božidar Tunjić, vlasnik tattoo-studija Stinger, kaže da su se svi proizvođači požurili prilagoditi novim uvjetima te da su nedugo nakon najave novog zakona neki od njih brzo uklonili zabranjene sastojke u bojama kako bi što prije nastavili neometano poslovati.

– Na tržištu danas ima jako mnogo dobavljača, ali svaki odgovorni tattoo-studio svoje će boje naručivati od ovlaštenih dobavljača. Na tržištu je uvijek bilo svega, i zato uvijek klijentima preporučujem da slobodno svoje majstore za tetoviranje pitaju koje boje upotrebljavaju – ističe Tunjić.

Dr. Jørgen Serup, danski dermatolog koji od 2008. vodi ‘kliniku za tetoviranje‘ u bolnici Bispebjerg u Kopenhagenu, rekao je da su propisi zakasnili. No, prema njegovu mišljenju, oni su bili loše ciljani, propisujući mnoge tvari koje se nikada ne bi upotrebljavale u bojama za tetovaže, a nisu rješavali poznate probleme poput bakterijske kontaminacije tinte tijekom proizvodnje. Među tisućama pacijenata koje je liječio zbog komplikacija, otkrio je da se crvena boja češće povezuje s alergijskim reakcijama od plave i zelene, koje su bile prve na meti zabrane. Međutim, bez obzira na to što kažu neki doktori, zabrana je već godinu dana tu i na svima je da se prilagode, ako već nisu.

– Sada radimo s bojama koje zadovoljavaju REACH regulativu. Od legalnih distributera s područja EU od 2022. godine možete kupiti samo REACH odobrene boje za tetoviranje, a ja kao i prije kupujem boje za tetoviranje od distributera iz Finske. Legalni saloni za tetoviranje nemaju problema s nabavkom opreme za tetoviranje, za one koji rade na crno ne znam – objašnjava Urbanc.

Dodaje da se u međuvremenu većina proizvođača prilagodila REACH regulativi.

– Početkom 2022. godine bilo je teškoća jer je paleta boja bila znatno siromašnija, ali danas gotovo nema nikakve razlike osim što su REACH odobrene boje nešto skuplje od boja za ostatak svijeta. Godine 2022. znatan broj klijentele se zbog novonastalih okolnosti otišao tetovirati u Bosnu ili Srbiju jer REACH regulativa njih ne obuhvaća – objašnjava.

Tanke linije i punokrvna djela

Usprkos novim regulativama, tetoviranje i dalje ostaje u mainstreamu pa nema straha za industriju, kaže Tunjić. Materijali i alati strašno su napredovali, a tetovaže su postale prava mala umjetnička djela.

– U zadnje vrijeme svjedočimo trendu thin line. To su jako tanke tetovaže, gotovo nalik na tehničko crtanje. Tattoo-majstori su još podijeljeni u vezi s njim jer se za takvu tetovažu upotrebljavaju najtanje igle, slične onima za trajnu šminku. Takvi radovi imaju tendenciju jako izblijedjeti. Ja ipak više volim pravu punokrvnu tetovažu, ali kako je sve to dio umjetnosti i ukusa, prepuštam svakome da odabere što mu je najljepše – zaključuje Tunjić.

Vlasnik Gandalfa ima ipak malo drukčije mišljenje. Smatra da se tetoviranje ne može zvati industrijom, kako ju je i pisac ovih redaka nazvao, već da su tattoo-artisti zapravo zanatlije, a o industriji se može pričati kad se govori o proizvođačima opreme za tetoviranje.

– Trendove ne pratim. Više od trideset godina radim prema principu tvrdih zanatskih pravila. Trendovi u struci su onakvi kakvi jesu, bilo ih je i prije i prolazni su, od pet do deset godina. S vremenom se svi trendovski ‘tetovirači‘ ili profiliraju ili odustanu od tetoviranja. Negativan trend je takozvana mcdonaldizacija tetoviranja gdje ne postoje nikakvi kriteriji, tetovira tko hoće, a zanat je podređen profitu – napominje Urbanc, pa dodaje na kraju rečenicu vezanu uz regulativu:

– Dok mi razgovaramo, pušim cigaretu koja je legalno kupljena na području Europske unije. Koliko ono kancerogenih tvari i alergena sadržava jedna cigareta?!