Nakon što je Bosansko narodno pozorište Zenica premijerno izvelo predstavu „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“ u režiji Zlatka Pakovića, srbijanskog kazališnog redatelja i dramskog pisca, po motivima antistaljinističke proze Danila Kiša, uslijedila je hajka protiv redatelja, ansambla predstave, Bosanskog narodnog pozorišta.
Hajka protiv redatelja Pakovića, ansambla predstave, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica
Hajku na Pakovića otvorio je Klub zeničkih intelektualaca, bez da smo do danas saznali tko su to njegovi članovi, a nastavila se putem pojedinih mainstream medijima, društvenih mreža i jezivih komentara.
Foto:BNP Zenica / Plakat predstave “Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo”
Optužili Pakovića da na stub srama stavlja Bošnjake, supruge šehida, islam, bošnjačke političare, državu
Klub zeničkih intelektualaca, u bizarnom pismu, naveo je da je redatelj Paković na stub srama stavio Bošnjake i Bošnjakinje muslimanke zbog njihovog odijevanja i islama, stigmatizirao ih ne vodeći računa da su žrtve genocida i udruženog zločinačkog pothvata, a negativno prikazao državu BiH, njene institucije, bošnjačke političare, kao i sam državni aparat.
Zlatko Paković u ekskluzivnom razgovoru za Bljesak.info ističe kako je „pismo izvjesne grupe koja sebe odgovorno naziva zeničkim intelektualcima prenijelo i sarajevsko Oslobođenje bez uredničke ograde, bez kritičke distance“.
“Da ne spominjem brojne elektronske medije koji su ga širili poput mokrog veša na promaji. Pismo je progovorilo na sva usta jednoglasno kao stav svih tih usta, iako je bez ikakvog utemeljenja u činjenicama same teatarske predstave koju osuđuje i djelovanja njenog autora kojeg proziva“, izjavio je za Bljesak.info Zlatko Paković.
“Bošnjački nacionalisti za moju nepodobnost traže potvrdu srpskih nacionalista”
“Tako je nad najnovijom Grobnicom zinuo zjap nemorala koji dere bosanskohercegovačko društvo, a što i jeste tema moje predstave ‘Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo’“, ističe Paković i navodi da je osnovno obilježje tog nacionalšovinističkom pisma iz Zeničko-dobojskog kantona i svih umreženih glasnogovornika u BiH, činjenica da bošnjački nacionalisti traže potvrdu za njegovu ideološko-moralnu podobnost od svojih kolega, srpskih nacionalista.
Foto: BNP Zenica / Predstava “Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo”
“Similis simili gaudet. Tu se pokazuje da nacionalista za sugovornika prihvaća samo nacionalistu. I jedni i drugi, mene prirodno vide kao prijetnju, jer im i jesam prijetnja i golemo iskušenje – prijetnja njihovom negramotnom, neprosvijećenom, koruptivnom i dogmatskom diskursu“, navodi.
“Šutnja kazališnih kuća, kulturnih institucija, PEN-a BiH – izdaja razloga postojanja”
Gore od ovog nepismenog pisma i u njemu izneseni stavova prepunih grotesknih grešaka u zaključivanju, grešaka istovremeno smjehotresnih i jezivih, tvrdi Paković, jest šutnja kulturnih institucija BiH, posebno kazališnih kuća, udruženja i festivala, šutnja na napad koji u sebi nosi poziv na linč autora i zabranu njegove predstave.
“PEN BiH ni mukajet! Dakle, ovdje instancije kulture izdaju razlog svog postojanja. Mutatis mutandis, instance kulture u BiH postoje bez razloga. To je ta otvorena grobnica o kojoj sam progovorio sa kolegicama i kolegama u BNP-u Zenica“, dodaje.
U ovakvim situacijama, šutnja znači, odobravanje, komplot, kohabitaciju, kolaboraciju, izdaju, nitkovluk, saučeništvo.
Bizarno je, zapravo, što je Zlatko Paković, ne jedan od rijetkih, nego gotovo jedini kazališni redatelj koji se bavio genocidom u Srebrenici i drugim ratnim zločinima koje su počinile srpske vojne snage tijekom rata u BiH. Tko god danas ima pristup internetu, mogao je u nekoliko minuta saznati da su
Pakovićeve predstave, te njegova teatarska estetika i jezik, slobodarski, društveno-angažirani i koncipirani tako da se oslobađamo mitova o nevinim stranama u ratu.
Usred Beograda radio predstavu o Srebrenici, usred Zagreba o Jasenovcu
U Srbiji ga, dodaje, prozivaju zato što se navodno ne bavi genocidom u Jasenovcu, iako je o toj temi jasno i glasno govorio i u zeničkoj predstavi „Bojte se Allaha“ i u Zagrebu u predstavi o Krleži.
“Jer to su mjesta na kojima o Jasenovcu treba govoriti. U Bosni i Hercegovini me prozivaju zato što se, navodno, ne bavim genocidom u Srebrenici, iako sam o genocidu u Srebrenici, usred Beograda napravio predstavu zbog koje sam dobivao grozomorne prijetnje onih koji Ratka Mladića smatraju herojem, pisane istim rukopisom kojim su sad ispisane poruke prijetnji i kletvi islamskih dogmatika, bošnjačkih nacista“, dodaje.
“Pred publiku izlazim sa sadržajem za koji je ona odgovorna”
Njegov je redateljski credo, kaže, jednostavan – pred publiku izlazim sa sadržajem za koji je ta publika odgovorna, a u formi koja postiže najviši efekt osjećanja odgovornosti, dakle, katarze.
“Pred dotičnu publiku – o nedjelima političke, ekonomske i kulturne elite te sredine“, dodaje.
Zenički će se, a i ostali bh. intelektualci, navodi, morati naviknuti na činjenicu da se u BiH ne smatra strancem.
“Naprotiv! Poziv pozorišnog redatelja obavezuje me da budem građanin one države i one varoši, onog polisa u kojem upravo stvaram predstavu. Moja vokacija ne može se ni ograničiti ni definirati nacionalnim, vjerskim i državnim prerogativima”, zaključio je redatelj Zlatko Paković u razgovoru za Bljesak.info.
BNP Zenica: Odgovorni smo progovoriti o problemima u “vlastitom dvorištu”
BNP Zenica: Odgovorni smo progovoriti o problemima u “vlastitom dvorištu” “S obzirom da smo na repertoaru BNP-a imali predstave ‘Srebrenički inferno’ (2004.) i ‘Balkanski rekvijem’ (2014.) i tokom godina bili domaćini predstavama koje se bave stradanjem Srebreničana i Bošnjaka/Bošnjakinja tokom posljednjeg rata u BiH, smatrali smo odgovornim progovoriti i o današnjim problemima u ‘vlastitom dvorištu’ kako bismo mogli očekivati i od drugih da urade isto.BNP je, to s ponosom možemo reći, kuća koja se nikada nije bojala pogledati istini u oči i progovoriti o svim važnim, ali i bolnim temama koje su se dešavale i koje se dešavaju oko nas.
Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo u režiji Zlatka Pakovića u BNP Zenica
Dramaturgija: ZLATKO PAKOVIĆ
Kostimografija: SABINA TRNKA
Muzika: DAMIR AVDIĆ
Producent: MIROLJUB MIJATOVIĆ
Izvršni producent: DENIS KRDŽALIĆ
Inspicijent: ABIDIN ČOLAKOVIĆ
Igraju:
Boris Davidovič: ADIS MEHANOVIĆ
Stražar: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ
Fedjukin, istražitelj: SAŠA HANDŽIĆ
Mladić: MIRZA BAJRAMOVIĆ
Djevojka: ADNA KAKNJO
Zinaida Mihajlovna: LANA ZABLOCKI
Pripovjedačica: ERMINA NIŠIĆ
Žena iz publike: URANELA AGIĆ
Varvara Aleksandrovna, zamjenica glavnog tužioca: URANELA AGIĆ
Nastasja Fedotjevna, direktorica Kliničkog centra: LANA ZABLOCKI
Koršunidze, glavni državni tužilac: BENJAMIN BAJRAMOVIĆ
Paresijan, predsjednik Predsjedništva Države: MIRZA BAJRAMOVIĆ
Abramovič, premijer Vlade: ADIS MEHANOVIĆ
Marija Gregorovna: ADNA KAKNJO