Domaćim medijima jučer je prostrujala vijest prema kojoj je Hrvatska narodna banka (HNB) u prosincu prošle godine kupila gotovo dvije tone zlata.

Vijest su mnogi portali objavili citirajući Krishana Gopaula, analitičara World Gold Councila, koji je izjavio da je HNB u prosincu kupio gotovo dvije tone zlata, a prije toga nije prijavio nikakvu imovinu u zlatu, i to još od 2001.

Riječ je o 56.256 unci zlata, odnosno oko 1,75 metričkih tona, u ukupnoj vrijednosti od 96 milijuna eura, kako je HNB naveo na svojim stranicama.

Razlog je takve odluke vrlo konkretan – iznos prijenosa deviznih pričuva određuje se prema kapitalnom ključu nacionalne središnje banke u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ESB-a, a struktura prijenosa određena je tako da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.

Dakle, iznos deviznih pričuva izraženih u eurima koje je HNB trebao prenijeti ESB-u ocijenjen je na 639,9 milijuna eura, a od toga je u zlatu trebalo biti spomenutih 96 milijuna. – Za potrebe prijenosa zlata, Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku).

Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023., stoji u objavi HNB-a. Tako je okončano podulje razdoblje u kojem je Hrvatska narodna banka bila jedna od središnjih banaka koja nije imala zlatnih rezervi jer su u nekoliko navrata početkom 2000-tih prodavane, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.

Dnevnik.ba