Ustavni sud BiH razmatrao je zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena izbornog zakona i ustava Federacije BiH koje je prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, no nije donio pravorijek pa će se to pitanje ponovo razmatrati naknadno, priopćeno je u petak iz sjedišta tog suda u Sarajevu.
Sadašnji i bivši član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović podnijeli su priziv Ustavnom sudu BiH nakon što je Schmidt 2. listopada prošle godine izmijenio izborni zakon i entitetski ustav utvrđujući novi sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH. U njemu je broj zastupnika u klubovima konstitutivnih naroda povećao na 23, a ujedno odredio kako će kvalificiranu većinu za predlaganje kandidata za predsjednika i dopredsjednike Federacije ubuduće činiti najmanje 11 zastupnika u svakom od tih klubova.
Schmidt je time izravno zaštitio prava Hrvata kao konstitutivnog naroda te je zaključio kako je takvim izmjenama ujedno provedena presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” kojom je potvrđeno pravo na legitimno predstavljanje svakog naroda u tijelima vlasti.
No te su izmjene naknadno zakomplicirale uspostavu vlasti jer se ispostavilo kako je od njih profitirala i Stranka demokratske akcije (SDA), koja jedina ima dovoljno ruku za izbor bošnjačkog dopredsjednika Federacije i sada to koristi da bi blokirala uspostavu vlasti koju bi činili bošnjačko-građanska “osmorka” i HDZ BiH.
Komšić a potom i Džaferović u odvojenim su prizivima tvrdili kako je Schmidt uveo novu vrstu diskriminacije i narušio demokratska načela provedbe izbora nametnuvši izmjene izbornih pravila u noći kada su se prebrojavali glasovi.
Ustavni sud BiH nije pojasnio zbog čega nije donio pravorijek ni nakon dvodnevnog razmatranja navoda iz podnesenih apelacija. Komšić i Džaferović nadali su se da bi presuda u njihovu korist ujedno osporila uspostavu vlasti na temelju rezultata iz listopada prošle godine.
Ustavni sud BiH broji devet sudaca, od kojih su troje stranci, a po dva su pripadnici tri konstitutivna naroda. Dvije sudačke pozicije su upražnjene jer su po jedan sudac hrvatske i srpske nacionalnosti prošle godine umirovljeni, a novi suci još nisu izabrani.
Ustavni sud odluke donosi običnom većinom odnosno glasovima najmanje pet sudaca.