Kanadski znanstvenici na pragu su, kako kažu, fenomenalnog otkrića – iz meteorita koji je pao na somalsko tlo već su uspjeli izdvojiti dva nova minerala, a čini se da će biti i treći.
Meteorit širok nešto više od dva metra, što ga čini devetim najvećim među dokumentiranim meteoritima, iskopan je u Somaliji 2020. godine.
Lokalni uzgajivači deva kažu da je meteorit generacijama poznat stanovnicima tog kraja te da su ga u svojim pjesmama zvali suton.
Zapadni su znanstvenici, međutim, stijenu pristiglu iz svemira nazvali El Ali jer je pronađena u blizini grada El Ali, u regiji Hiran.
Komad meteorita na bazi željeza, težak 70 grama, poslan je na klasifikaciju stručnjacima Sveučilišta Alberta, koje posjeduje zbirku dijelova nebeskih tijela.
Dr. Chris Hurd, profesor na odjelu za Zemlju i atmosferske znanosti i kustos sveučilišne zbirke meteorita, rekao je da je tijekom klasificiranja stijene primijetio neobične minerale. Heard je zamolio Andrewa Lococka, voditelja sveučilišnog Laboratorija za elektronsku mikroprobu, da istraži.
“Prvog dana kada je napravio neku analizu, rekao je: ‘Imate najmanje dva nova minerala unutra.’ To je bilo fenomenalno. “Obično je potrebno puno više rada nego samo reći da postoji novi mineral”, kaže Hurd.
Prema njegovim riječima, slični minerali stvoreni su u laboratoriju osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali nikada nije zabilježeno da su se pojavili u prirodi.
Značaj i primjena novootkrivenih minerala
Hurd kaže da bi novi minerali mogli pomoći u otkrivanju kako “prirodni laboratorij” funkcionira i da bi mogli imati još nepoznate primjene.
Treći potencijalno novi mineral još uvijek se analizira.
“Nikad nisam mislio da ću biti uključen u opisivanje potpuno novih minerala samo radeći na meteoritu.” To je ono što ovo čini uzbudljivim: u ovom konkretnom meteoritu imate dva službeno opisana minerala koji su novi za znanost. “Nazvani su elalit, prema lokaciji meteorita, i elkinstantonit, prema Lindi Elkins-Tanton, glavnoj istraživačici NASA-ine nadolazeće misije pod nazivom ‘Psyche’, koja ima za cilj poslati svemirsku letjelicu na asteroid bogat metalima”, objašnjava Hurd. .
“Lindy je dosta istraživala proces formiranja planetarne jezgre, a tome su najbliži meteoriti koji se sastoje od puno željeza. Zato ima smisla nazvati mineral po njoj i tako odati priznanje njezinom doprinosu znanosti“, istaknuo je Herd.
Znanstvenici sa Sveučilišta Alberta željeli bi ispitati druge uzorke istog meteorita, ali budući da se često kupuju i prodaju na međunarodnim tržištima i, kaže Hurd, postoje naznake da je prevezen u Kinu, to možda neće biti moguće.