U posljednjem izvješću State Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini navodi se kako je u izvještavanju značajne količine medija nerijetko dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristranost, što je često poticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.
State Department objavio je izvještaj o praksama iz ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu na osnovi relevantnih izvještaja o ljudskim pravima. Oni su se odnosili, između ostalog, na ozbiljne probleme s neovisnošću pravosuđa, ograničenja slobode izražavanja i medija, korupciju u vladi, zločine motivirane antisemitizmom, kao i one koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene ka pripadnicima etničkih manjinskih grupa i LGBTQI zajednice.
Detektor.ba izdvojio je najvažnije iz izvještaja.
BiH još uvijek bez optužnica i presuda za negiranje genocida i drugih zločina
Izvještaj je podsjetio da bh. zakoni zabranjuju izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali da vlasti provode ta ograničenja samo povremeno.
Iako je u srpnju prošle godine bivši visoki predstavnik u BiH izmijenio Kazneni zakon kako bi se sankcioniralo poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i izazivanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, State Department naglašava da do studenog nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za ova djela.
Tijekom godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i visoki funkcionari njegove političke stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te drugi dužnosnici i lideri Republike Srpske nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995., usprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova, ističe se u izvještaju.
State Department se u više navrata osvrnuo na Dodikovo istupanje u javnosti, zabilježivši, između ostalog, da je više puta vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja s kojima se ne slaže.
Zabilježeno ozbiljno zastrašivanje novinara
Govoreći o medijima u BiH, State Department ističe kako je u izvještavanju značajne količine medija često dominirala nacionalistička retorika, te etnička i politička pristranost, što je često poticalo netoleranciju, a ponekad i mržnju.
Iako zakon predviđa slobodu izražavanja, uključujući i tisak, State Department smatra kako je vladino poštivanje ovog prava ostalo slabo tijekom godine.
“Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću novinarima i medijima, nastavljeno je tijekom godine. Udruga ‘BH novinari’ napominje da pasivni stav institucija, prije svega pravosuđa i tužiteljstva, ostavlja prostor za prijetnje i pritiske da se nastave i pojačaju”, stoji u izvještaju.
Uznemiravanje i diskriminacija manjina u BiH
State Department se osvrnuo i na zločine počinjene iz mržnje, kazavši da je nastavljeno uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina u cijeloj zemlji, iako ne tako često kao prethodnih godina.
“Nasilje i činovi zastrašivanja etničkih manjina povremeno su bili fokusirani na simbole i građevine dominantne religije te manjine”, stoji u izvještaju. Međureligijsko vijeće BiH je, kako se navodi, izvijestilo o 17 napada na vjerske objekte tijekom 2020. godine.
Prema izvještaju, pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju u zapošljavanju i obrazovanju u državnom i privatnom sektoru.
“Vlasti su često diskriminirale Rome, posebno Romkinje, koje su i dalje bile najranjivije i najviše su izložene diskriminaciji od bilo koje druge grupe u zemlji”, smatra State Department.
Bh. vlasti, kako stoji u izvještaju, nisu u potpunosti provodile ni državni Zakon o zabrani diskriminacije na osnovi spolne orijentacije.
“Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTQI+ pojedincima su bili rasprostranjeni (…) Procesuiranje napada i drugih zločina počinjenih nad LGBTQI+ pojedincima ostaje odgođeno i neadekvatno”, navodi State Department.
Također se pojašnjava kako je Sarajevski otvoreni centar (SOC) tijekom 2020. godine dokumentirao i dva slučaja govora mržnje i pozivanja na nasilje i mržnju, kao i 14 slučajeva zločina i incidenata motiviranih seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom.
Tijekom godine porast antisemitskih incidenata zabilježila je, kako se navodi, i Židovska zajednica u BiH.
“Prema praćenju antisemitskog online govora iz 2018.–2021. godine od strane organizacije ‘La Benevolencija’, službena web stranica sarajevskog FK Željezničara je sadržavala brojne antisemitske postove kada je ‘Željezničar’ igrao protiv izraelskih nogometnih klubova, uključujući antisemitske uvrede i razne teorije zavjere”, stoji u izvještaju.
Kontinuirani problem nedovoljnog procesuiranja ratnih zločina
Ovaj izvještaj je, između ostalog, ukazao i na problem neefektivnog procesuiranja ratnih zločina, kazavši da su tijekom godine vlasti ostvarile ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog dugotrajnih organizacijskih i financijskih problema.
Prema njemu, nekažnjivost za neke zločine počinjene tijekom 1992.–1995. godine je i dalje predstavljala problem, posebno za one koji su odgovorni za tisuće ubijenih u genocidu u Srebrenici i za otprilike 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tijekom sukoba. Vlasti također nisu uspjele procesuirati većinu od više od 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tijekom rata.
“Nedostatak resursa, uključujući nedovoljna financijska sredstva i osoblje, političke prepreke, loša regionalna suradnja i izazovi u vođenju starih predmeta zbog nedostatka dokaza i nedostupnosti svjedoka i osumnjičenih doveli su do zatvaranja predmeta i poteškoća u rješavanju značajnog zaostatka”, ističe se u izvještaju.
Visoka korupcija se još uvijek ne procesuira u BiH
State Department je naveo kako je tijekom godine bilo brojnih prijava korupcije, kao i da sudovi nisu procesuirali slučajeve korupcije na visokoj razini, dok su u većini okončanih predmeta izrečene uvjetne osude.
Dužnosnici su često bili uključeni, kako se navodi, u koruptivne radnje bez da su bili kažnjeni, a korupcija je i dalje prevladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama.
“Korupcija je posebno bila rasprostranjena u sektoru zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabava, lokalnoj upravi i procedurama zapošljavanja u javnoj upravi”, navodi se u izvještaju.
Dok je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, stoji u izvještaju, bilo je malo javnog zahtijevanja za procesuiranjem korumpiranih službenika. Postojale su indicije da je pravosuđe bilo pod političkim utjecajem i da imenovanja u pravosuđu nisu bila zasnovana na zaslugama.
“Odgovornost sudaca i tužitelja je bila niska, a imenovanja često nisu bila zasnovana na zaslugama. Također se smatralo da su kaznena gonjenja generalno neefikasna i predmet političke manipulacije, što je često rezultiralo uvjetnim kaznama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni”, naglašava State Department.
Također se poziva na izvještaj Transparency Internationala, prema kojem se broj istraga o korupciji smanjio – posebno u entitetima, Federaciji i RS-u – u posljednjih pet godina.
“U izvještaju se ističe da je posebno zabrinjavajuće to što više od polovine kaznenih prijava za korupciju završi odlukama o neprovođenju istrage. Transparency je naveo da to ukazuje na neadekvatnu suradnju između tužiteljstava i agencija za provođenje zakona”, ističe State Department./HMS/
wpDiscuz
