Nakon početne euforije, uslijedio je hladan tuš. Pitanje pelješkog mosta Europska komisija stavila je na čekanje. Završni rezultati predstudije izvodljivosti, iako je prvobitno bilo najavljeno, neće biti objavljeni 18. kolovoza, nego tek u rujnu. Tako glasi optimistična verzija. Ona pesimističnija tvrdi da će se s odlukom otezati sve do proljeća iduće godine i dolaska novog saziva Europske komisije.
-U Bruxellesu su očito uzeli dodatni rok. Nitko od nas ne zna koliko će to još sve skupa trajati. Svi priželjkujemo da pelješki most dobije zeleno svjetlo, no sada je doista teško procijeniti krajnji ishod – priznao nam je u ponedjeljak jedan visoki Vladin dužnosnik.
Suzdržani ton koji posljednjih dana prevladava u Banskim dvorima kada je u pitanju gradnja pelješkoga mosta u popriličnom je raskoraku s vedrim notama kojima je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić početkom svibnja najavila pozitivnu ocjenu predstudije koja je trebala odrediti daljnju sudbinu pelješkog mosta.
Konzultanti koje je angažirala Europska komisija proteklih su mjeseci analizirali koja je od ponuđenih varijanti najbolja za povezivanje hrvatskog sjevera i juga, uspoređivali sve kriterije, i ekonomske i pravne i financijske, ne bi li Bruxellesu sugerirali najkvalitetnije rješenje.
Najskuplje rješenje
-Do sada su nam prezentirali jedan parametar, i po njemu je pelješki most, odnosno ona njegova varijanta bez visećih konstrukcija, doista bolje ocijenjena. No, veliko je pitanje kako će most proći u ostalim kriterijima. Konačna cijena gradnje i očekivani promet mogli bi biti ključni za odluku, a svjesni smo da je most puno skuplji od ostalih rješenja – kaže drugi izvor iz Vlade.
Uz most, u igri su i različite varijante cestovnog koridora kroz Neum s višetračnom obilaznicom oko grada, potom izgradnja šest kilometara dugog tunela kojim bi se ulazilo i izlazilo u Hrvatskoj i tako potpuno izbjeglo granične prijelaze s BiH, kao i prijevoz vozila i pitnika trajektima na relaciji kopno-Pelješac.
Regionalni fond
U Vladi Zorana Milanovića svi zdušno navijaju za gradnju mosta kojim bi se preko poluotoka Pelješca Dubrovnik povezao s ostatkom zemlje. Čak 2,6 milijarde kuna, koliko košta gradnja mosta i pristupnih cesta, mogle bi postati jedna od najznačajnijih financijskih injekcija za recesijom uzdrmanu domaću građevinsku operativu.
Osim toga, u Banskim dvorima gaje nadu da bi čak 85 posto sredstava moglo stići iz Europskih fondova, čime bi Hrvatska riješila problem povezanosti vlastitog teritorija a da sama ne plati astronomsko visoku cijenu gradnje mosta. Cijenu koja bi zemlju u ovome trenutku sasvim sigurno dovela na rub bankrota.
No, i tu postoji „kvaka“. Europska komisija iz Kogezijskih fondova EU-a financira samo one projekte koji su dio tzv. transeuropske prometne mreže. Riječju, onih cestovnih, željezničkih, riječnih i pomorskih pravaca koji su od iznimne važnosti za povezivanje čitave Europe, ne samo svake pojedine zemlje. Ž
elja hrvatske Vlade bila je i da tzv. jadransko-jonski pravac, koji bi od Bosiljeva trebao predstavljati jedinu prometnu vezu Europe prema Crnoj Gori, postane jedan od sastavnih dijelova osnovne mreže. Time bi i poveznica prema Dubrovniku postala prometnica od europske važnosti. No, ovaj predloženi pravac još nije našao mjesto u mreži najznačajnijih europskih koridora, pa će se pelješki most – ako Europska komisija za njegovu gradnju na koncu da zeleno svjetlo – ipak graditi sredstvima Regionalnog razvojnog fonda.
BiH ima svoje uvjete
Bosanskohercegovački političari nedavno su objavili da, za razliku od pelješkog mosta, sada podržavaju izgradnju tzv. neumskog koridora kojim bi se višetračnom obilaznicom zaobišao sam grad Neum. No, za sada nisu skloni prepustiti Hrvatskoj jurisdikciju nad tim prometnim pravcem, pa ostaje otvoreno pitanje čiji bi vatrogasci i policajci trebali nadzirati promet na koridoru.
Ako Europska komisija najboljim rješenjem ocijeni koridor, Hrvatskoj onda preostaju detaljni pregovori s Vladom u Sarajevu o osiguračima koji bi njezinim građanima trebali jamčiti nesmetan i siguran prijelaz preko neumskog pojasa na putu za Dubrovnik.
wpDiscuz