Sve manje diplomiranih studenata prvi posao pronalazi u struci, broj zaposlenih diplomanata porastao je u javnom sektoru, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, pokazalo je istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata.
Istraživanje o zapošljivosti studenata na visokim učilištima u Hrvatskoj u akademskoj godini 2018./2019., koje je u četvrtak predstavljeno u Zagrebu, provela je na nacionalnoj razini Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
U istraživanju je sudjelovalo 16 posto studenata koji su u 2019. godini u Hrvatskoj završili studij, rekao je Matko Glunčić i napomenuo da je više od 94 posto ispitanika ostalo u Hrvatskoj, dok se njih više od 5 posto iselilo u inozemstvo.
Više od 50 posto ispitanika završilo je preddiplomski studij, više od 34 posto ispitanika diplomski studij, više od 8 posto integrirani preddiplomski i diplomski, a nešto manje od 6 posto specijalistički diplomski stručni studij te 1 posto poslijediplomski studij, rekao je.
Po mišljenju studenata, napomenuo je, studiji predstavljaju najbolju osnovu za nastavak obrazovanja, a najniža prosječna ocjena odnosi se na dobru osnovu studija za pronalazak posla.
U trenutku provedbe istraživanja zaposleno je bilo gotovo 60 posto ispitanika, a nezaposleno više od 15 posto.
Uzrokom nezaposlenosti ispitanici smatraju nedovoljnu ponudu poslova u struci
Najveći broj ispitanika, oko 45 posto, kazao je, smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci.
U javnom ili državnom sektoru nakon diplome zaposlilo se oko 42 posto ispitanika, što je povećanje od više od 4 posto u odnosu na istraživanje iz 2017. godine, rekao je Glunčić.
U struci se zaposlilo gotovo 64 posto ispitanika, dok je 2017. godine udio zaposlenih u struci bio iznad 78 posto.
Najveći broj ispitanika, 32 posto, zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposleno ih je više od 18 posto, a gotovo isto toliko preko obitelji, prijatelja ili poznanika.
Za usporedbu, 2017. godine najviše je ispitanika prvi posao pronašlo uz pomoć HZZ-a.
Nešto manje od 40 posto ispitanika ima mjesečna primanja između 5000 i 7000 kuna, 25 posto između 3500 i 5000 kn, a više od 11 posto ispod 3500 kn, rekao je Glunčić.
Primanja iznad 10.000 kuna ima nešto manje od 6 posto ispitanika, a najveći postotak njih studij je završio s prosječnom ocjenom izvrstan, dodao je.
Žene studij završavaju s višom ocjenom, ali se teže zapošljavaju
Anketa je, kaže, pokazala da žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali se nakon izlaska iz visokog obrazovanja žene teže zapošljavaju, rekao je dodavši kako je taj odnos skoro 58 posto prema 62 posto.
U javnom/državnom sektoru žene se zapošljavaju češće, njih gotovo 48 posto, nego muškarci, kojih se u tom sektoru zapošljava nešto više od 25 posto, istaknuo je.
Žene u prosjeku, kaže Glunčić, imaju manja primanja od muškaraca i nešto su manje zadovoljne trenutnim poslom.
Više od 33 posto ispitanika završilo je studij iz područja društvenih znanosti, više od 22 posto iz biomedicine, oko 22 posto iz zdravstva te gotovo 22 posto s područja tehničkih znanosti.