U priopćenju za javnost State Departmenta prekjučer je navedeno da je američki državni tajnik Antony Blinken, u telefonskom razgovoru s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, istaknuo ključnu ulogu Hrvatske u osiguravanju europske budućnosti cijelog zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Također, za sutra (četvrtak) je najavljen strateški američko-hrvatski dijalog u Washingtonu koji će se posvetiti zajedničkim prioritetima i jačanju bilateralne suradnje SAD-a i Hrvatske.Tim povodom pitali smo prof. dr. sc. Jakova Žižića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu kako će se te Blinkenove riječi odraziti na BiH, odnosno povećavaju li se time izgledi za reformu Izbornog zakona BiH koja će omogućiti izbor legitimnih političkih predstavnika Hrvata.
Žižić pojašnjava da je SAD u zadnjih nekoliko godina promijenio odnos prema političkom uređenju BiH.
-Američka diplomacija je odustala od interveniranja u političko uređenje BIH i uklanjanja konsocijacijskih političkih aranžmana koji su uspostavljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom. To je bila politika koju su američki diplomati i drugi međunarodni akteri provodili od 2000. godine i koristila je isključivo bošnjačkoj strani koja se nastojala riješiti dejtonskog političkog uređenja. Intervencionizam međunarodnih aktera uz podršku bošnjačke politike nije donio političku stabilnost i održivost BIH, već je tu zemlju učinio još nestabilnijom i nefunkcionalnijom, rekao je Žižić.
Sugovornik HMS-a referirao se na profesoricu Mirjana Kasapović (poznata kao autorica iznimno važne knjige “Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država” iz 2005. godine) koja je kazala da su intervencije međunarodnih aktera u dejtonski ustavni okvir bile nagle, nepromišljene i invazivne i u konačnici su proizvodile neželjene političke učinke.
-Međunarodni akteri kao nositelji moći u BIH nastojali su „ozdraviti“ tamošnju političku situaciju, ali su je svojom nepromišljenošću i pristranošću učinili još „bolesnijom“, navodi Žižić.
Žižić misli da su američka vlast i diplomacija postale svjesne da se dejtonsko političko uređenje ne može mijenjati i uklanjati izvanjskom političkom intervencijom.
-Moguće je i da su postali svjesni brojnih pozitivnih učinaka dejtonskog političkog uređenja (mir, teritorijalna cjelovitost i politički pluralizam u BIH). Američka strana se čini najspremnijom podržati dogovor i kompromis unutarnjih aktera (triju konstitutivnih naroda i ostalih građana) o izbornim i ustavnim reformama. Očito je da američka vlast i diplomacija više ne podržavaju bošnjačku viziju državno – političkog uređenja BIH (unitarna država i većinska demokracija), zbog čega je američki izaslanik Matthew Palmer bio izložen žestokim kritikama u bošnjačkoj javnosti, kazao je Žižić.
Profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da bi bilo dobro kad bi gubitak američke „bjanko“ podrške potaknuo bošnjačku političku elitu i javnost na realnije sagledavanje društvene i političke situacije u BIH i, kako dodaje, odustajanje od ideje o potrebi vanjske intervencije u političke procese u BIH.
“Takvo političko otrježnjenje stvorilo bi pretpostavke za dogovor i postizanje uzajamno korisnog kompromisa u BIH. Ali vidimo da se bošnjačka strana već okreće drugim međunarodnim akterima od kojih očekuje vanjsku intervenciju u domaće političke procese i nametanje političkog uređenja BIH koje odgovara isključivo bošnjačkim interesima”, smatra Žižić.
Bošnjaci neće htjeti odustati od nametanja
Upitan je li u ovom kontekstu ruska invazija na Ukrajinu gurnula u drugi plan priču o Izbornom zakonu ili se pak događa suprotna stvar /odnosno je li time dodatno iskristalizirala potreba da međunarodni dužnosnici SAD-a i EU na (naj)višoj razini prepoznaju važnost reforme Izbornog zakona BiH/, Žižić kaže da bošnjačka strana nastoji iskoristiti rusku agresiju na Ukrajinu kako bi opet stekla „bjanko“ podršku zapadnih međunarodnih aktera o čemu je, kako dodaje, već govorio.
“Ali situacije u BIH i Ukrajini nisu nimalo slične. Ključni problem BIH je nedostatak unutarnjeg konsenzusa o državi i njezinom političkom uređenju. BIH nije ugrožena „izvana“ kao Ukrajina, već „iznutra“ zbog nedostatka konsenzusa triju konstitutivnih naroda o samom postojanju države. Politička nestabilnost BIH primarno proizlazi iz neriješenih unutarnjih odnosa, a ne iz djelovanja neke vanjske sile. Ako se žele sačuvati državnost, mir i demokracija u BIH onda treba zadržati institucionalne aranžmane i prakse koji su svojstveni konsocijacijskoj demokraciji”, dodaje Žižić.
U tom kontekstu, sugovornik HMS-a smatra da duboke etničke podjele u BIH treba premošćivati i ublažavati uzajamno korisnim kompromisima.
“Da bi se to postiglo nužno je da svaki konstitutivni narod i svi građani BIH mogu izabrati svoje vjerodostojne političke predstavnike. Ali rezerviran sam o mogućnosti postizanja izborne reforme u BIH. Bošnjačka strana neće htjeti odustati od mogućnosti biranja političkih predstavnika drugih naroda i manjina koji su podobni bošnjačkim interesima. Zloupotreba i podrivanje dejtonskog ustavnog okvira je temeljna odrednica bošnjačke politike. Za takvo djelovanje nažalost još uspijevaju pronaći partnere i saveznike među pojedinim političkim i ideološkim grupacijama u Europi. Možemo se jedino nadati da će i predstavnici Europske unije bezrezervno podržati načela dejtonskog ustavnog okvira (konstitutivnost i jednakopravnost), kao što ih sad podržava SAD”, kazao je Žižić./B. Galić/HMS/
wpDiscuz
