Portal blizak Stranci demokratske akcije koji vode kadrovi bez diplome SDA paraobavještajne hobotnice objavio je dokument koji je prema diplomatskim protokolima morao ostati tajan kao non paper. Radi se o skandaloznom ponašanju SDA obavještajaca koji nije niti malo mudar u kontekstu građenja dobrih odnosa sa SAD-om.
Naravno prema informacijama ovoga portala izvor im je “diplomatski” a ne obavještajni i US diplomacija u to bi trebala povjerovati?
Koliko god je ovaj potez posebnog kadra OSA-e loš za SDA toliko je dobar za ostatak BIH. Sada konačno i Amerikanci vide s kim imaju posla.
Srbi i Hrvati su naučili kroz tri desetljeća potpisivanja ugovora i dogovora s klanom Izetbegović da se njima ništa ne može vjerovati i da im dogovori služe samo kako bi ih iznevjerili a potpisi kako bi ih povukli.
Amerikanci su sada to osjetili i na vlastitoj koži.
Inače curenje non papera, pogotovo američkih, se događa u državama poludiktatura, u potpuno razorenim i korumpiranim društvima, u zemljama dalekim od Europe. Ovako nešto nezamislivo je u Tadžikistanu, Kirgistanu i Obali Bjelokosti. No u BIH je posve normalno da povjerljivi dokument US diplomate, koji pokaže u Sarajevu, za tri dana osvane na radikalnim portalima SDA,balkanske podružnice Muslimanskog Bratstva, Erdoganove jocker zovi partije, koja ako ne lažira diplome ili ne ubija konje, u slobodno vrijeme poziva Zapad da se umjesto njih obračunaju s agresorima na BIH. A agresori to su svi oni koji ne misle kao Bakir.
Američki diplomat zadužen za izbornu reformu Matthew Palmer ranije prezentirao predstavnicima nekoliko veleposlanstava u BiH, a koji sadrži načela i korake kojima se vodi pri posredovanju u provedbi reforme Izbornog zakona.
Podsjećamo da je Palmer prije tri tjedna boravio u Sarajevu i održao seriju razgovora s političkim liderima u BiH vezano za izmjene izbornog zakona.
Tada se kao jedan od prijedloga za reformu izbornog zakonodavstva spominjao “Füleov model” koji je HDZ već odbacio 2016. godine.
Palmer je tada odbio potvrditi da je u BiH stigao s određenim rješenjima (“nisam tu da bi bilo što diktirao”), ali je potvrdio da se razgovara o prijedlozima. Prema informacijama portala “Istraga”, Palmer je tada ipak predložio Fuleov model bez etničkog prefiksa.
“Postoji i on (Fuleov model, op. SB). Ali u okviru njega imaju varijante. A postoje i drugi modeli”, rekao je tada Palmer.
Foto: Slobodna Bosna
“Slobodna Bosna” je kako reče ” iz diplomatskih izvora “došla u posjed dokumenta koji je, prema informacijama, Matthew Palmer ranije prezentirao predstavnicima nekoliko veleposlanstava u BiH, a koji sadrži načela i korake kojima se vodi pri posredovanju u provedbi reforme Izbornog zakona.
Dokument, koji ima funkciju non-papera, je podijeljen u dva dijela pod naslovima “Postignuća putovanja” i “Naredni koraci”.
Foto: Slobodna Bosna
U prvom dijelu navedeni su koraci koje treba poduzeti (ili su već poduzeti) u pravcu izborne reforme. Prvi korak je postavljane izborne reforme kao prioriteta, zatim “ubrizgavanje” većeg osjećaja hitnosti i dogovornosti za dio “probosanskih” stranka “s obzirom na Dodikovu kapitalizaciju disfunkcionalnosti Federacije BiH i loših bošnjačko-hrvatskih odnosa”.
Sljedeći korak je “fokusiranje stranaka na područja konsenzusa”. Nakon toga navedeno je postizanje suglasnosti SDP-a, NiP-a, SBB-a i NS-a da pregovaraju na temelju uvjetnih modela i demonstriranje da ni jedna stranka u FBiH, osim DF-a, ne dijeli inzistiranje SDA da se rasprava o izbornoj reformi veže za funkcionalnost Federacije BiH.
Naredni korak je “sužavanje fokusa na ono što proces jeste”, a pod tim se, prema dokumentu, podrazumijeva povećanje izbornog integriteta i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, i dodaje se da one “ne pozivaju na ukidanje konstitutivnih naroda”.
Zadnji korak je “osiguranje širokog prihvaćanja od strane “probosankih” stranaka da je cilj ovog uskog procesa osiguranje prava drugih na obnašanje dužnosti i povećanja izbornog integriteta, a ne skok u građansku državu što je nerealno”.
U drugom dijelu dokumenta navedeni su naredni koraci koji se trebaju poduzeti na putu reforme izbornog zakonodavstva.
Kao prvi korak je naveden “virtualni angažman s Čovićem, Izetbegovićem i Radončićem zbog nastavka pritiska potražnje za “zajedničkim tlom”. Zatim, osigurati da Međunarodna zajednica predstavlja jedinstveni front tako da politički lideri ne mogu iskorištavati uočene podjele da opstruiraju reforme i koordiniranom porukom naglasiti da proces nije usmjeren na eliminaciju konstitutivnih naroda.
Kao datum “pokretanja ozbiljnih pregovora o detaljima modela” navedeno je razdoblje od 28. do 30 listopada.
Istaknut je i dolazak stručnjaka Venecijanske komisije u Sarajevo kako bi podržali diskusiju neophodnu za napredak i usklađenost.
Na polju angažmana naveden je nastavak suradnje s lokalnim političkim liderima kako bi se razjasnili ciljevi izborne reforme i kako bi se izjavom o načelima funkcionalnosti i integriteta BiH i Federacije BiH osiguralo političko pokriće za pregovore.
Kao jedan od koraka istaknuta je i “diskusija sa Zagrebom” kako bi se “suzbile dezinformacije i naglašena hitnost reformi”.
U dokumentu je naveden i korak ka naglašavanju potrebe izborne reforme kao anti-korupcijske komponente. Zatim, osiguravanje 10 milijuna KM za tehnologiju koja bi osigurala punu transparentnost izbornog procesa./HMS/
wpDiscuz
