STRAH od teških nuspojava cjepiva glavni je razlog zbog kojeg ljudi odbijaju ili odgađaju cijepljenje protiv covida-19.
Ankete provedene u Hrvatskoj i u svijetu pokazuju da je to razlog kolebljivosti kod oko 30% necijepljenih.
Taj strah je prirodan. Ljudi se boje i drugih opasnosti koje predstavljaju neznatan rizik.
Primjerice, kada se kupamo u moru, ne želimo otplivati daleko od obale jer se bojimo morskih pasa, iako u njihovim napadima godišnje u svijetu pogine tek 10-ak ljudi, od kojih praktički nula u Jadranu. U 150 godina morski psi su u Hrvatskoj ubili samo 11 kupača.
Bojimo se i zmija, iako se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku dogodi oko pet ugriza, od kojih je rijetko koji smrtonosan. Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u zadnjih 20-ak godina u Hrvatskoj su zabilježena samo tri smrtna slučaja od ugriza zmije – 2006., 2007. i 2013. godine.
Strahovi su korisni, ali…
Strah nas je i grmljavine, iako u cijelom svijetu od udara munje umire samo 25.000 ljudi godišnje.
Strahovi od ozljeda i smrti duboko su usađeni u našu biologiju i psihologiju jer je njihovo izbjegavanje evolucijski korisno, čak i ako su strahovi od njih ponekad nerazmjerni opasnosti. Stoga je protivno našoj prirodi dobrovoljno se izlagati riziku, iako život generalno podrazumijeva stalno biranje između rizika.
No ozbiljan problem nastaje kada se u nastojanju da izbjegnemo jednu opasnost izložimo drugoj, mnogo većoj. Zbog toga je vrlo važno osvijestiti rizike koje nosi cijepljenje s jedne strane i necijepljenje s druge. Pritom trebamo biti svjesni da izbor koji imamo u biti nije cijepljenje nasuprot necijepljenju, nego cijepljenje nasuprot obolijevanju, jer je delta soj virusa SARS-CoV-2 toliko zarazan da je gotovo sigurno da će prije ili kasnije svatko oboljeti od njega. On je jedan od najzaraznijih virusa koje poznajemo.
Nije smrt jedina posljedica covida-19
Drugim riječima, od životne je važnosti dobro razumjeti koliko je za svakoga od nas, prema našoj dobi, manji rizik cijepiti se nego oboljeti od covida-19. Također je bitno shvatiti da smrt nije jedini tragičan ishod covida-19. Ta bolest može uzrokovati niz dugotrajnih posljedica, među kojima je jedna od izraženijih tzv. dugi covid.
Jedno istraživanje objavljeno u petak u časopisu Lancet pokazalo je da je šest mjeseci nakon razvoja simptoma covida-19 oko 68% pacijenata imalo barem jedan dugotrajan simptom, a godinu dana nakon početka bolesti polovica ih je još uvijek imala. Najčešći od simptoma bili su umor i slabost mišića, koje je prijavilo 52% pacijenata nakon šest mjeseci, a 20% nakon godinu dana.
Osim toga, nova istraživanja pokazuju da delta soj uzrokuje oko 2.26 puta više hospitalizacija od alfe.
Jednu prilično zornu ilustraciju (pogledajte dolje) koristi od cijepljenja (izraženu u spriječenim smrtima na 100.000) i rizika cijepljenja (izraženih u broju zgrušavanja krvi, koje ne mora biti smrtonosno) po dobima za jednu dozu cjepiva AstraZenece predstavila je Europska medicinska agencija (EMA). Podaci su prikupljeni početkom 2021., kada još nije bio raširen delta soj.
Svi medicinski zahvati podrazumijevaju rizik
Budući da je cijepljenje medicinski zahvat kojim se sprječava bolest, nije naodmet podsjetiti na to koliki rizik predstavljaju medicinski tretmani, uključujući lijekove.
Gotovo sve što liječnici rade nosi neki rizik. Dijagnostički testovi mogu dati lažno pozitivne ili negativne rezultate, zbog čega se pacijenti mogu izložiti invazivnijim postupcima nego što su realno potrebni ili pak mogu biti uskraćeni za potrebno liječenje. Operacije mogu krenuti po zlu, ljudi se mogu predozirati lijekovima ili oni mogu biti loše usklađeni s drugim terapijama itd.
U SAD-u se oko 1.3 milijuna posjeta hitnoj službi svake godine pripisuje štetnim učincima lijekova. Istraživanja pokazuju da se u američkim bolnicama svake godine vjerojatno hospitalizira više od dva milijuna ljudi zbog nuspojava lijekova, najčešće zbog predoziranja. Ovisno o procjenama, razne greške u liječenju i samoliječenju uzrokuju između 100.000 i 250.000 smrti godišnje u SAD-u, što ih čini trećim ili četvrtima najvažnijim uzrokom smrti.
Isti lijekovi koji izazivaju nuspojave spašavaju najviše života
Autor ovih redaka i sam je završio na intenzivnoj skrbi zbog krvarenja na ulkusu dvanaestopalčanog crijeva izazvanog aspirinom.
Znači li to da bismo trebali potpuno izbjegavati lijekove? Nikako. Naime, isti oni lijekovi koji najčešće uzrokuju nuspojave uglavnom spašavaju i najviše života. Na vrhu liste lijekova koji rezultiraju hitnim prijemima nalaze se oni protiv napadaja, inzulin za dijabetes i lijekovi za razrjeđivanje krvi za sprječavanje moždanog udara. Tu su čak i antibiotici, koji u SAD-u uzrokuju oko 150.000 posjeta hitnim službama godišnje.
No normalan život ljudi s dijabetesom, prevencija moždanih i srčanih udara, ublažavanje boli i liječenje infekcija, snižavanje visokog tlaka i sl., previše su važni da bismo odustali od njih zbog rizika koje nose – oni jednostavno donose neusporedivo više koristi od rizika. Vjerojatno malo kome pada na pamet odustati od zdravstvene zaštite zbog rizika liječenja.
Ne treba posebno podsjećati na to da se zahvaljujući razvoju medicine, osobito cjepiva, te higijeni, hladnjacima i boljoj prehrani, očekivani životni vijek u posljednjih 100-tinjak godina više nego udvostručio.
Antivakseri prenapuhuju smrtnost od cjepiva
Ako želimo odvagnuti rizike cijepljenja i obolijevanja, važno je znati pouzdane podatke o teškim nuspojavama cijepljenja, kao i točne podatke o posljedicama covida-19. Ako pritom više vjerujemo teorijama zavjere i antivakserima nego zdravstvenim i regulatornim agencijama, kao što su američki CDC i FDA ili europski ECDC i EMA, onda je teško napraviti ozbiljnu procjenu rizika.
Istraživanja, od kojih su neka provedena u Hrvatskoj, pokazala su da na kolebljivost prema cijepljenju najviše utječe upravo sklonost teorijama zavjere. To je za očekivati, jer će takve osobe uvijek sumnjati u službene izvore i vjerovati “alternativnim”. Prva pomisao osobe sklone teorijama zavjere kada se sretnu sa službenim podacima, bit će: “Pravi se podaci skrivaju. Medicinski djelatnici i znanstvenici plaćenici su farmaceutskih kompanija.” Naravno, to uključuje i novinare koji koriste službene izvore.
U prilog tome govore i istraživanja koja pokazuju da postoji jaka korelacija između kolebljivosti prema cijepljenju i nepovjerenja prema institucijama.
Kako se prikupljaju podaci o nuspojavama?
Krenimo prvo od pretpostavke da čitatelj ovih redaka nije posebno sklon teorijama zavjere, da ima bazično povjerenje u ključne svjetske institucije.
Kasnije u tekstu posvetit ćemo se i onima koji ne vjeruju institucijama, čak ni europskim ni američkim, a kamoli hrvatskim, već vjeruju antivakserskim.
Prije svega, pojasnimo ukratko kako se prikupljaju podaci o nuspojavama u SAD-u. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) od davatelja i primatelja cjepiva traži da svaku nuspojavu i smrt nakon cijepljenja prijavljuju u sustav VAERS.
Sličan sustav praćenja nuspojava ima i EU, a zove se EUDRA.
No treba imati na umu da u ta dva sustava svatko može slobodno prijaviti da je imao teške nuspojave, što se može zlorabiti. Također ljudi mogu nenamjerno neko stanje krivo pripisati cijepljenju. To se može dogoditi čak i znanstveno vrlo pismenim ljudima. Osobno poznajem više medicinski obrazovanih ljudi koji su tek nakon nekog vremena shvatili da nešto što su pripisivali cjepivu nije bilo posljedica cijepljenja.
Nuspojave mogu biti pogrešno pripisane
Zbog takvih mogućnosti pogrešnog pripisivanja nuspojava stručnjaci medicinskih agencija će, nakon prikupljanja prijava, pregledavati postoji li neka ozbiljna nuspojava koja se prijavljuje češće nego što bi se očekivalo, a kako bi istražili mogućnost da je ona stvarna posljedica cijepljenja. Također će podrobno proučiti smrtovnice, obdukcije i medicinsku dokumentaciju kako bi razumjeli što se dogodilo u svakom pojedinačnom smrtnom slučaju.
Konačno će donijeti svoj sud o tome je li neka teža nuspojava samo uobičajena zdravstvena pojava, koja se i inače događa u populaciji u istom postotku kao i kod cijepljenih, ili kod cijepljenih postoji veća incidencija te pojave, koja se može objasniti utjecajem cjepiva. Također će utvrditi je li neki smrtni događaj samo slučajno nastupio neposredno nakon cijepljenja, ili je stvarno njegova posljedica. Pritom treba imati na umu da se nuspojave mogu prijaviti više tjedana nakon cijepljenja. To ostavlja mogućnost da se kod mnogih ljudi manifestiraju razni zdravstveni problemi, koji ne moraju imati nikakve veze s cijepljenjem.
Pregledom takvih prijava nuspojava stručnjaci su otkrili da cjepivo AstraZeneca i J&J-a u rijetkim slučajevima uzrokuju neuobičajeno zgrušavanje krvi, a Pfizer i Moderna miokarditis.
No jedno veliko i vrhunski odrađeno istraživanje, provedeno na više od 800.000 cijepljenih i po svemu odgovarajućem uzorku necijepljenih, objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine pokazalo je da je rizik od miokarditisa višestruko veći kada se osoba zarazi nego kada se cijepi. Kod oboljenja je prosjek bio 11 slučajeva na 100.000, a kod cijepljenja 2.7.
Jedno drugo veliko istraživanje, provedeno na 30 milijuna ljudi, objavljeno u British Medical Journalu utvrdilo je da su rizici od hematoloških i vaskularnih događaja koji su doveli do prijema u bolnicu ili smrti zabilježeni nakon prvih doza AstraZenece i Pfizera bili znatno veći nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 te da su problemi duže potrajali. Nakon cijepljenja zabilježeno je 1.33 događaja trombocitopenije na 100.000, a nakon pozitivnog testa na covid-19 čak 5.27.
Koliko je ljudi umrlo nakon cijepljenja?
Što o smrtnim događajima nakon cijepljenja govore podaci prikupljeni preko VAERS-a i EUDRA-e?
Do 14. srpnja 2021. Europska medicinska agencija (EMA) zaprimila je prijavu o 5200 smrtnih slučajeva koji su uslijedili nakon cijepljenja. Do tog trenutka podijeljeno je oko 378 milijuna doza cjepiva. To je oko 0.0014% prijava smrtnih događaja za koje postoji sumnja da bi mogli biti povezani s cijepljenjem.
Sličan postotak za SAD daje i američki CDC. Ondje je na 363 milijuna ljudi prijavljeno 6968 smrtnih slučajeva, što je oko 0.0019%.
Pritom treba imati na umu da je riječ o sumnjama na povezanost cijepljenja sa smrtnim slučajevima, a ne nužno o stvarnoj povezanosti. Većina cijepljenih su rizični – starije životne dobi ili bolesni – pa je za očekivati da najveći dio tih smrti nije uzrokovan cijepljenjem, već predstavlja samo vremensku korelaciju.
EMA na svojim stranicama ističe: “Ova izvješća opisuju sumnje na nuspojave kod pojedinaca, tj. medicinske događaje uočene nakon uporabe cjepiva. Činjenica da je netko imao medicinski problem ili je umro nakon cijepljenja ne mora nužno značiti da je cjepivo to uzrokovalo. To je, primjerice, moglo biti uzrokovano zdravstvenim problemima koji nisu povezani s cijepljenjem.”
Američki stručnjaci za sada su tri smrti povezali sa zgrušavanjem krvi nakon što su ljudi primili cjepivo J&J. Nakon pomnog pregleda dodatnih podataka liječnici su zaključili da nema nikakvih dokaza da su neka druga cjepiva pridonijela smrti drugih pacijenata.
Konačno, budući da liječnici sada znaju kako pravilno postupati s ljudima kod kojih se razvijaju krvni ugrušci, uglavnom je moguće spriječiti buduće smrti koje bi mogle biti posljedica te vrlo rijetke nuspojave.
Koliko cjepivo štiti od delta soja?
Poznato je da vrlo zarazan delta soj virusa, koji ima određene mutacije na proteinu S, koji mu omogućuje ulazak u stanice, može probiti zaštitu stvorenu cijepljenjem ili prebolijevanjem. Zbog toga se može dogoditi da cijepljeni prenose virus, no studije su pokazale da će oni biti mnogo kraće zarazni od necijepljenih.
Važno je pritom istaknuti da, unatoč tome što se cijepljeni mogu zaraziti, oni rijetko teže obolijevaju. Studija objavljena 22. srpnja 2021. u New England Journal of Medicine pokazala je da su dvije doze Pfizerovog cjepiva bile 88% učinkovite u sprječavanju simptomatske bolesti uzrokovane deltom, u usporedbi s 93.7% u slučaju alfe.
U SAD-u necijepljeni ljudi trenutno čine gotovo 97% teških slučajeva.
No, posebno je važno to što cjepiva pružaju vrlo veliku zaštitu od smrti. U Italiji se oko 99% smrtnih slučajeva od covida-19 od veljače dogodilo među ljudima koji nisu bili potpuno procijepljeni.
Prema New England Journal of Medicine (https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMe2110605) cjepiva protiv covida-19 spriječila su do 19. lipnja 2021. oko 7.2 milijuna infekcija i 27.000 smrtnih slučajeva samo u Engleskoj. U SAD-u su spriječila oko 279.000 smrtnih slučajeva te oko 1.25 milijuna hospitalizacija.
Cijepljenje je korisno čak i ako ne vjerujete institucijama
No čak i ako ne vjerujete u službene podatke, cijepljenje je još uvijek bolje od necijepljenja.
Primjerice, čak kada bi sve smrti prijavljene nakon cijepljenja bile uzrokovane cjepivima, što je jednostavno besmislica, postotak umrlih od cjepiva bio bi još uvijek značajno manji od postotka onih koji umiru od covida-19.
Do toga možemo doći usporedbom smrtnosti od covida-19 i smrtnosti koju, prema antivakserima, uzrokuju cjepiva.
Jedan pregledni članak, objavljen krajem 2020. u časopisu Nature, predstavio je procjene smrtnosti od covida-19 na broju zaraženih IFR-a za brojne zemlje. Utvrđeni median kretao se od 0.24% do 1.49%.
U prosincu 2020. sustavni pregled i meta-analiza objavljeni u European Journal of Epidemiology procijenili su da se IFR u nekim zemljama, kao što su Francuska, Nizozemska, Novi Zeland i Portugal, kretao između 0.5% i 1%, u nekoliko drugih zemalja, kao što su Australija, Engleska, Litva i Španjolska, od 1% do 2%, a u Italiji oko 2.5%.
Cijepljenje se isplati čak i ako antivakseri govore istinu
Istraživanja su pokazala da IFR ovisi o više čimbenika, kao što je udio sredovječnih i starijih u populaciji, udio ljudi s komorbiditetima te socijalni status i etnička pripadnost. Poznato je da Italija ima jedan od najvećih udjela starijih u populaciji (oko 23%).
Uzmimo sada da su sve prijave sumnji na smrtne slučajeve u VAERS-u i EUDRA-i stvarno smrti uzrokovane cjepivima, što je besmislica koju promoviraju antivakseri. Usporedimo s tim brojkama, izraženim u postocima, smrtnost od covida-19. Prema prijavama EMA-i, postotak sumnji bio je 0.0014%, a prema FDA-u 0.0019%. Ako IFR, koji se kreće od 0.5% do 2.5%, podijelimo s gore navedenim postocima, postaje jasno da je cijepljenje još uvijek desecima puta manji rizik za smrt nego obolijevanje od covida-19. Dakle, čak i ako bismo prihvatili brojke koje promoviraju antivakseri, u najdrastičnijem slučaju Italije rizik od obolijevanja je 143 puta veći nego od cijepljenja.
Neusporedivo više mladih u SAD-u umrlo je od covida-19 nego od cjepiva
Još jedan način da usporedimo koristi i rizike od cijepljenja jest da vidimo koliko je ljudi u kojim dobnim skupinama umrlo od covida-19, a koliko od cijepljenja. To je važno zato što je u javnosti stvoren krivi dojam da je covid-19 opasan samo za stare i bolesne, koji bi ionako uskoro umrli. Istraživanje provedeno u 81 zemlji, predstavljeno u časopisu Nature Scientific Reports, pokazalo je da su umrli od covida-19 u prosjeku mogli poživjeti još oko 16 godina.
Prema stranici Worldometer, do 18. kolovoza u SAD-u je ukupno od covida-19 umrlo oko 644.000 ljudi (višak smrtnosti povezan s covidom-19 skoro je dvostruko veći – oko 900.000). Do tada je ukupno od covida-19 potvrđeno zaražen 38.1 milijun Amerikanaca.
Prema stranici Statista, mnogo od tih smrti dogodilo se i među mladima (pogledajte grafikon dolje). Samo u skupini od 0 do 29 godina umrlo je oko 3000 osoba, a u skupini od 30 do 39 oko 7500. Ako vjerujemo službenim institucijama koje tvrde da je od cjepiva umrlo samo nekoliko ljudi, jasno je da su rizici neusporedivi. Ako ste skloni vjerovati antivakserima, opet ispada da je samo u dobi do 39 godina od covida-19 u SAD-u umrlo gotovo dvostruko više ljudi nego što je umrlo nakon svih cijepljenja u svim dobnim skupinama. O smrtnosti među starijima, koja naglo raste s dobi, da ne govorimo.
Za kraj – ponovimo – u SAD-u je od covida-19 do danas umrlo 644.000 ljudi, a od cjepiva samo 3, iako je mnogo više ljudi cijepljeno nego što je zaraženo covidom-19.
No, čak i ako vjerujete antivakserima, još uvijek je od cjepiva umrlo manje od 7000 ljudi, što je neusporedivo s oko 900.000 viška smrti koje se u SAD-u povezuju s covidom-19. Dugotrajne posljedice covida-19 ovdje nećemo podrobnije uvoditi u priču. One se još istražuju, no prvi nalazi pokazuju da nisu rijetkost čak ni kod mladih ljudi.
wpDiscuz
