Bolest islamofobije pretvara Europu u “zatvor na otvorenom” za milijune muslimana koji tamo žive, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 12. svibnja, a njegove riječi danas prenosi turski medij Yeni Şafak.
“Virus islamofobije, koji je jednako opasan kao i koronavirus, brzo se širi, posebno u europskim zemljama”, kazao je Recep Tayyip Erdogan , govoreći u Ankari tijekom natjecanja u čitanju Kur’ana. “Situacija u Europi postala je alarmantna i postala je ozbiljna sigurnosna prijetnja muslimanima koji tamo žive.”
Govoreći o tome kako gotovo 35 milijuna muslimana živi u Europi, uključujući gotovo 6 milijuna njih “koji imaju turske korijene”, Erdogan je istaknuo kako se europski kontinent “sve više pretvara u zatvor na otvorenom za našu braću i sestre”.
Turska posljednjih godina aktivno upozorava na rast islamofobije u Europi, osuđujući slučajeve nasilja i diskriminacije nad muslimanima, kao i sve veći utjecaj islamofobnih političara i stranaka, napominje Yeni Şafak.
Podsjećamo: ovo nikako nisu prve slične riječi turskog predsjednika Erdogana. On je vrlo oštro reagirao i na po islam uvredljive karikature francuskih satiričkih medija (to mu se, prema mišljenju mnogih ljudi i na Zapadu ne može previše zamjeriti). Ipak, kulminacija njegovih kritika na odnos prema muslimanima na europskom tlu bila je u vrijeme njegovog oštrog verbalnog razračunavanja s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom prošle godine nakon poznatog terorističkog čina odrubljivanja glave francuskom profesoru od strane radikaliziranog čečenskog azilanta, nakon toga na vrhuncu krize grčko-turskih odnosa u istočnom Sredozemnom moru gdje je Pariz otvoreno stao uz Atenu, kao i zbog turske vojne umiješanosti u građanski rat u Libiji. Tada je, u kulminaciji oštrih pa i posve neumjesnih izjava prema francuskom vođi, Erdogan pozvao i čitav muslimanski svijet na bojkot francuskih proizvoda.
U međuvremenu su se francusko-turske tenzije, nakon dolaska Joe Bidena na čelo SAD-a, prividno smirile, ali ove najnovije izjave turskog čelnika ukazuju kao su odnosi između Turske i Zapada ozbiljno poremećeni u samoj svojoj biti, nemalo i zbog posve oprečnih geopolitičkih interesa. I to neovisno o tome što je Turska važna članica NATO saveza i što se (već gotovo pola stoljeća) nalazi se u pristupnim pregovorima o članstvu u EU – od čega je u stvarnosti sve dalje. Oko toga posljednjeg ne treba imati iluzije – i zbog vlastite političke volje, a ne samo prepreka koje se pred Ankaru postavljaju vezano uz reforme koje mora provesti za dobivanje statusa punopravne članice EU./HMS/
wpDiscuz
