O odnosu međunarodne zajednice prema političkim akterima u zemlji, aferi Non paper, izmjenama Izbornog zakona, NATO putu države, ali i o formiranju nove stranke u Dnevniku D govorio je nacionalist, sijač mržnje i razdora, SDA-ov najradikalniji izdanak Željko Komšić, šćućureni član krnjeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte u nestajanju. Budući da sada sprema “novi veliki projekt”.
Čitaj: Tete s Poljina ga spremaju za novi projekt.
Samo ću ovo ostaviti ovdje. pic.twitter.com/pVDdbkZcJK
— Doris Čuljak ✨ (@dculjaakk) April 29, 2021
Kaže da je razlog napuštanja sastanka sa Borellom to što ima dosta primitivizma u Predsjedništvu i na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
“Ali to nije ništa novo, znamo da je primitivac. Dodik negira genocid, negira državu gdje je predsjedavajući Predsjedništva, govori o mirnom razlazu, vrijeđa ljude na ličnoj osnovi itd. i nekad je jedini način da se tom njegovom primitivizmu oduprete to da vi ne upadnete u taj primitivizam. Iznosite neke teze pred čelnim ljudima bilo neke zemlje, bilo nekih multilateralnih organizacija kao što je EU. Pri tome iznosite to na primitivan način, bahat način, lažete, petljate i onda je uvijek dilema kako se postaviti prema tome. Da li mu odgovoriti, ako odgovorite riskirate da pred strancima izazovete svađu što je tek onda neprijatno i bruka je više ne samo Dodikova nego cijelog Predsjedništva”, navodi.
Navodi da je isključenje da tog sastanka poruka više stranim sugovornicima, nego Dodiku.
“Oni ne reagiraju na neke stvari koje se tiču ove države. Razgovarate ipak sa predstavnicima države, a tek tako prelazite preko teza koje se tiču rušenja te države. Ja ne bih mogao tako da sam na njihovom mjestu. Ako naši međunarodni prijatelji žele takvog Dodika da slušaju, eto im ga, nek ga slušaju”, ističe.
Ističe da se na tom sastanku razgovaralo o covidu, nabavci cjepiva.
“Interesantno je da to ne zapinje samo u BiH, zapinje i u zemljama EU. Puno tu ima problema al eto lagano kreće i taj Covax program. Razgovarali smo o potrebi da BiH ipak napravi neki iskorak jer svi govore i nadaju se tom kandidatskom statusu, a ne možemo ga dobiti sa ovakvim stanjem u kakvom se nalazimo. Naravno, spomenuto je i sve to što se događalo oko non papera koje su se pojavili’, rekao je.
Non paper iznosi ideje koje mogu zapaliti Europu
Komšić smatra da non paper postoji, ali je stvar toga tko je autor.
“Ja ne znam tko je autor. Spominju se neslužbeno razni ljudi, ali ne zna se tko je autor. Interesantno je da premijer Vlade Slovenije nikada nije zapravo rekao ne, ja nemam ništa s tim. Istina, nije rekao ni da ima. Ali nekad je i takva vrsta reakcije možda dovoljan znak. Nije neuobičajena praksa da takvi dokumenti kruže u diplomatskoj komunikaciji jer na taj način se iznose određeni stavovi. Problem ovog dokumenta je što on, sa tezama koje iznosi o prekrajanju granica na Balkanu, zapravo pali vatru. Podsjeća nas na vrijeme za koje mi mislimo da je davno prošlo. Osim toga, to su, po meni, neke sulude ideje koje mogu zapaliti samu Europu. U zemljama EU definitivno imate takve snage, desničarske, šovinističke, fašističke, koje lagano preuzimaju državni aparat, preuzimaju obavještajne službe, medijski prostor, cijelu strukturu državnu i oni kroz taj aparat, pa i diplomaciju lansiraju svoja viđenja, koja podsjećaju na najcrnje dane od Drugog svjetskog rata. Svašta tu možete čuti, od antisemitizma, antiislamizma, ksenofobije, šovinizma, do nacizma klasičnog koji se čak i ne krije”, smatra Komšić.
Smatra da životno važne teme ne može zasjeniti nikakav non paper ili priča takve vrste.
“Ne možete bježati od onoga što stvarno postoji. Dakle, kad vam netko izađe sa takvim pričama, ne možete reći nije to važno. Jako je važno jer očito postoji neka struktura koja to lansira. Ali slažem se i da, bar u mojom očima, ne može nikad priča o nabavci cjepiva i svemu onome što se događa kad govorimo o postupanju vlasti, zamijeniti ili pasti u sjenu u odnosu na non paper. To su po meni jednako važne i životne teme. Ove se tiču sigurnosti i budućnosti, eventualnih konflikata, a ovo se tiče današnjeg našeg života. Po meni, to jedno drugo ne može zasjeniti. Jednako su to važne teme”, dodaje.
Kada je riječ o nabavci cjepiva, kaže: “Smatram da je tu najodgovornije Ministarstvo civilnih poslova jer je u njegovom resoru zdravlje. Oni koji proizvode i distribuiraju cjepiva hoće da pričaju samo sa državama. Struktura BiH je takva da je nadležnost u oblasti zdravstva u RS-u potpuno na entitetu, a u FBiH je podijeljena između kantona i Federacije. Ali kad pričate sa dobavljačima oni traže jednu adresu. Mislim da je vlast ovdje pokazala jednu vrstu aljkavosti. Neki to pravdaju strahom, neće da ulaze u te poslove, pozivajući se na aferu Respiratori. Nema vas čega biti strah ako idete transparentno i nabavljate ta cjepiva. Ne može vam strah biti izgovor da ne radite svoj posao. Ili aljkavost.”
Nemoguće je doći do izmjena Izbornog zakona kakve želi Čović
O non paperu koji je on poslao u Brisel i odgovoru koji je dobio kaže da je sve što je rekao poznato.
“To su notorne činjenice. Od miješanja susjeda u unutrašnje poslove BiH, od ruskog utjecaja, od ustupaka koje međunarodna zajednica pravi samo lošim momcima u ovoj zemlji. Dakle nisam rekao ništa novo. E sad, što se misija ovdje osjetila pogođenom, šta ću joj ja. Ali meni je jasna reakcije Kvinte. Na kraju krajeva, ambasador Sattler je njihov kolega. Očekivao sam takav odgovor. To me pretjerano ne uzbuđuje jer nisam ništa izmislio, rekao sam ono što svi znamo. Zašto su se oni našli pogođeni time, ne znam. Idu pregovori o jednom od najvažnijih političkih pitanja u BiH, jednom od najvažnijih zakonskih projekata. Pregovore oni organizirauju na nivou dva šefa nacionalnih stranaka, Čović i Izetbegović, povremeno nešto pitaju Dodika i kažu da nije točno to. Naravno da je točno. To nije u skladu sa demokratskim standardima. Sve stranke koje su u Parlamentarnoj skupštini BiH zastupljene, one će da odlučuju o tome. Red je da i njih nešto pitate o promjenama tako važnih akata, pogotovo u zemlji kao što je BiH gdje ti akti, ako se promijene na ovaj ili onaj način, mogu utjecati na samu strukturu zemlje. Naravno da je njihov odnos licemjeran. Oni misle da su to centri moći sa kojima će oni rješavati stvari na nekim poluprivatnim susretima, ručkovima, večerama, kafanama. To što rade u njihovoj zemlji ne bi prošlo nikada. Nemaju odgovor kad im to kažete i onda se uvrijede. Zna se gdje se mijenjaju Izborni zakon i Ustav.”
Komšić navodi da još nitko nije definirao što se misli pod ograničenim izmjenama Ustava.
“Da bi se promijenio Ustav morate imati jednu malo veću grupu ljudi koja je spremna na to, prije svega u Parlamentarnoj skuptini BiH. Morate imati dvotrećinsku većinu da promijenite Ustav i koliko ja vidim za to ne postoji raspoloženje uopšte. Ne postoji ni mogućnost da se nađu blizu te ideje šta mijenjati u Ustavu, jer to ide u sasvim suprotnom pravcu. Čović hoće dalje jačanje etničkog koncepta organizacije BiH i ima punu podršku u Dodiku. Svi ostali koji učestvuju u radu Parlamenta, isključujem stranke opozicije iz RS-a jer i oni otprilike podržavaju sličnu ideju kao Dodik i Čović, jednostavno nisu za to. Kad saberete ruke, glasove u državnom Parlamentu, vidite da je do toga gotovo nemoguće doći. Izborni zakon na način kako ga vidi Čović također zahtijeva intervenciju u Ustavu. Ne možete promijeniti Ustav, ne možete dobiti suglasnost za izmjene Izbornog zakona kakve on hoće i onda se postavlja pitanje što vi uopšte radite, o čemu pričamo. Imamo još jednu temu oko koje ćemo se krvavo svađat i to na ružnoj, etničkoj osnovi ili ćemo pokušati uraditi ono što je stvarno moguće. Moguće je uraditi izmjene Izbornog zakona koje će dekriminalizirati izborni proces. Dakle nema više prevara. To je moguće izvesti drugačijom organizacijom samog procesa glasovnja, brojanja glasova i uvođenjem informacijskih tehnologija. Hajde da se posvetimo tome, da to uradimo. Pa, ako ništa drugo, bit će rezultat izbora onakav kakav narod stvarno hoće. Znamo da ima puno prevara i lopovluka, Mostar nam je najsvježiji primjer. Kad imate realno izraženu volju birača, kad biračima vratite povjerenje u sam izborni proces, kad ljudi prestanu govoriti glasao ja ili ne, svejedno je, zna se tko će pobijediti, onda možete početi da pravite suštinske promjene u ovom društvu. Garantujem, da imamo kako treba izborni proces, dekriminaliziran izborni proces, da bi rezultati izbora bili drugačiji. I sigurno bi drugačija klima bila kada govorimo o nekim neophodnim reformama u BiH”’, stava je Komšić.
Politički život postaje besmislen
Pojašnjava da BiH u svom Zakonu o odbrani ima član da će biti zemlja članica NATO-a.
“Volja je iskazana na taj način, uneseno u Zakon. Mi smo prihvatili sve ono što je NATO tražio od nas da bi nastavili svoj put ka NATO-u. Oko toga su se svi složili. Pa čak i Dodik, znao je što potpisuje, kad govorimo o Programu reformi. Rečeno je nećemo ga zvati Akcijski nacionalni plan, zvat ćemo ga Program reformi, ali je to to. Onda dođe dokument iz sjedišta NATO-a koji kaže da je to to. I onda kažu pa nećemo u NATO. Hoćemo u NATO, pa svi smo pristali na to. Da bi došao u punopravno članstvo NATO-a moraš promijeniti neke stvari u zemlji. Usvojena je nova metodologija i ide sasvim drugačiji pristup za tri zemlje koje se nalaze na toj pretposljednjoj stepenici za ulazak u NATO, BiH je jedna od njih. Sad će se raditi četverogodišnji programi sa evaluacijom svake godine, bit će primjereni zemlji, neće biti stereotipni. Mislim da smo dobili malo još bolju šansu da brže napredujemo ka NATO-u. Ali svi neophodni politički faktori, oni koji donose odluke, po Ustavu i zakonu ove zemlje, su rekli da idemo u NATO”, kaže.
O formiranju novog političkog programa sa Hadžikadićem i Bijedićem, Komšić kaže da su razgovori u tijeku.
“Moraju se složiti svi kojiu tome sudjeluju oko nekih osnovnih stvari da bi se mogao napraviti novi korak. DF je rekao da, mi mislimo da treba ići u ukrupnjavanje jer je u BiH potpuna fragmentacija političke scene, stranaka, sve se rasipa. Politički život postaje poprilično besmislen. Svodi se na svađe, uvrede, golu borbu za moć i vlast. I bila je ideja da okrenemo taj proces u obrnutom pravcu, ali da se dogovorimo oko osnovnih stvari, šta je to oko čega se okupljamo. To je tek na početku”, kaže za FTV Komšić.
wpDiscuz
