Nejasno je zašto su SDA i njegovi najistaknutiji manekeni panislamističke politike u BIH Bakir Izetbegović i Željko Komšić, sada poludjeli na priopćenje HNS-a u kojem stoji da su se građani BIH već od prije , što u ratu, što poslije rata susretali s islamskim teroristima, kada su i sami Komšić i Izetbegović svjesni što su radile mudžahedinske jedinice u BIH, prije svih zločina HVO-a, tijekom rata a i nakon rata.
Koristiti zločine HVO-a kao argument za napad , a sve kako bi se prikrila pojava i razvoj islamističkih ćelija u BIH i kako bi se tako ušutkao HNS nedostojno je funkcije predsjednika neke države.
Pogotovo ako si se deklarirao kao partner zapadnim silama.
Nemoralno je i u smislu žrtve onog naroda koji navodno predstavljaš, a koji je na svojoj koži najbolje osjetio kako izgleda džihad na europskom tlu. I to ne samo u ratu 90-ih nego i stoljećima prije toga.
Nejasno je zašto Bakir i njegov mladi selefija osuđuju potporu HNS-a uplakanim i prestrašenim građanima Francuske a ne vide da je to isto učinio i g. Džaferović. S tim što on nije spominjao dio oko islamskih terorista u BIH. Svjestan da je i sam umiješan u njihovo djelovanje tu.
Naime prebrzo se nekako zaboravilo da je ministar sigurnosti BIH Fahrudin Radončić podnio neopozivu ostavku na mjesto ministra nakon što je na uvid dobio dokumente, u kojima se opisuje uloga Šefika Džaferovića kod lobiranja za pasoše islamskim teroristima 90-ih godina u BIH.
Neki od njih kasnije su postali dio Bečke ćelije, neki dio BH diplomacije – zaduženi za spaljivanje papira u Beču koji dokazuju Bin Ladenove veze s vrhom SDA. (Pročitati starije brojeve BH dana. Još jednog ukinutog BH lista koji se usudio pisati o tome. )
Doduše Bakir je o islamskim teroristima, bivšim borcima Armije BIH govorio čak i u superlativima, kada je obilazio zemlje Bliskog Istoka što će reći da on njihov doprinos u BIH ipak smatra pozitivnim.
Naročito je bio zahvalan vođama Jordana i Irana.
Je li se time neposredno zahvalio i za one bivše pripadnike Armije BIH koji su izveli jedan od najpoznatijih “turističkih” letova bivših pripadnika ABIH nad NYC 9/11/2001 g., ne znamo.
No znamo da su islamističke strukture SDA u UN-u , u ime svih nas, poslane tamo 2001.g. kao “honorable citizens of BIH” , među kojima je bio i jedan Arapin pod lažnim imenom poginulog Bošnjaka, stigle na crne liste USA. Dakle htjeli vi to ili ne, kao građani BIH, plaćali ste boravak SDA islamista, pod lažnim imenima ili ne, u doba napada na WTC, koji su tijekom tih napada više vremena potrošili u razgovorima s Muslimanskim bratstvom nego zastupajući BH interese.
(Proguglati ime Husein Živalj, US black list, Islamska Deklaracija, Alija Izetbegović, Bin Laden, KSM, napad na WTC)
KSM glavni mozak operacije napada na WTC je također boravio u BIH i stekao BH državljanstvo. Nikada nismo saznali tko mu ga je izdao. BIH institucije kriju taj podatak iz čega je jasno čija je Duboka država u BIH. Hasan Čengić, jedan od prvaka SDA na crnoj listi SAD-a je zbog financiranja udruge pod Bin Laden kontrolom. I to ne kao privatno lice nego kao SDA čovjek iz vrha partije.
Osuđeni ratni zločinac Rasim Delić, skupa s Alijom, u Zenici je ispraćao u prilično emotivnoj večeri, islamske teroriste koji su im pojašnjavali kako im je poniženje vratiti se živjeti kao kukavice u svoje zemlje kad je cilj bio pasti u džihadu. Na tzv. “Prostoru džihada”.
To je naziv kojim vođe okrutne nepresuđene Sedme muslimanske usred rata , primjerice Šerif Patković, “ljubitelj hrvatskog kucajućeg srca”, arabiziraju i islamiziraju borbu Armije BIH, oduzimajući joj građanski, multietnički karakter, govoreći kako “prljavi zapad neumitno propada”, i da je “ovo ovdje jedna borba, borba džihada, jedna borba od Čečenije do Bosne”.
Video s Patkovićem koji to izgovara a koji je imao na tisuće lajkova “toleranatnih bosanskih građana lijeve provinijencije” u međuvremenu su uklonili.
Zašto ako su ponosni na Armiju BIH , na njen džihad i na prostor džihada?
Slijedi li konačno otkaz Patkoviću koji se od završetka rata na ovamo obreo na nizu državnih SDA apanaža, koje mu služe kao financijski izvor za njegova putovanja po bliskoistočnim TV kućama, na kojima govori o džihadu i plače za Alijom?
Alija je opet osuđenik za širenje ideja islamskog radikalizma, prema zakonima Josipa Broza, onog kojim se Komšić diči, prema zakonima koji i danas vrijede na tlu BIH kada se sudi pripadnicima ABIH.
HVO i VRS borce Prostor džihada sudi prema strožima zakonima. Najstrožiji je recimo zakon po kratkom postupku. Kojeg je doživio general Šantić.
Selo Grabovica, koje se nalazilo u dubokom teritoriju Prostora džihada, nestalo je s lica zemlje kada je kvaziislamski terorizam u tom selu, suprotno Kuranu u kojem se strogo zabranjuje ubojstvo nedužnih , djece, žena , staraca, odlučio da je došao dan za klanje. Klanje djece, žena i staraca. Dan za razapinjanje na križeve. Sve ono što Kuran strogo zabranjuje.
Po uzoru na “bratsku Tursku” Koja je u zoru mlade republike, opčinjena također građanskim vrijednostima , po principu jedan Turčin jedan glas, odlučila s lica zemlje Stare Armenije izbrisati 2 milijuna Armenaca i tako rješiti armensko pitanje.
Armenskog pitanja nema ako nema Armenaca, bio je stav Talat paše, jednog od tri velika vezira koji su preuzeli uloge novih sultana.
Hrvatskog pitanja isto tako danas nema u Grabovici, nema ga u Konjicu, Jablanici.Ne postoji hrvatsko pitanje u Sarajevu, u Zenici, nema u tim mjestima više ni srpskog pitanja. Nema hrvatskog pitanja ni na onim ljuljačkama u Vitezu. Samo su ostale ljuljačke.
Nema hrvatskog pitanja ni u Bugojnu, ni u Travniku, ni u hrvatskom kraljevskom gradu Bihaću koji je molio Tuđmana da mu pomogne da bi mu uzvratili ubojstvom Hrvata koji je nekada hrvatski kraljevski grad Bihać branio skupa s Bošnjacima. Generala Šantića.
(Bišće – inače znači kraljevo dobro, kraljev posjed, što čini etimologiju imena Bihać, Bišće polje, Bišćanin, stanovnik kraljevog grada)
Cilj je da uskoro hrvatskog pitanja ne bude ni u Novom Travniku, Vitezu, Kiseljaku, Tuzli, a potom svim drugim gradovima BIH. I da bude samo građanskih vrijednosti.
Što “ustaška teroristička manjina Hrvati” budu malobrojniji to će bosanske Talat paše biti glasnije a njihov antihrvatski narativ, poziv na brisanje iz kolektivnog sjećanja svakog hrvatskog pitanja biti glasniji.
Multietnički, arapsko-bosanski građanski vehabizam, onaj koji se stidi jasno reći da je ratovao u zagrljaju s džihadistima koji danas ubijaju po Europi tada će doći na svoje.
Bosanski džihad najzbunjeniji je džihad na svijetu. Ogrnuta u plašt europeizma i multietničnosti na površini, SDA politička elita zaigrala je tango s opasnim došljacima s istoka te danas i sama strahuje od onog što je izraslo po Maočama, svjesna da nad takvima nema više kontrolu. SDA se počela bojati same sebe. Onog što je sama unutar sebe stvarala.
Time SDA prestaje biti elita koja upravlja društvenim strukturama i sve više postaju glasnogovornici najopasnijih struktura društva. Dobro pazeći što će reći. Da se ne zamjere bazi. A Komšić, on se samo prilagođava. Kao što to oduvijek čini.
Svima su njima puna usta sekularizma, građanskih i europskih vrijednosti a dobro znaju da se u Sarajevu odavno ni u primisli ne smiju objaviti karikature niti Muhamedovog konja, ili deve. S druge strane kondomi na kipovima Isusa ili povezi preko očiju kipa Pape Ivana Pavla drugog, posve su normalne umjetničke instalacije u Sarajevu.
SDA-ova i Komšićeva Bosna, koju njihovi generali zovu, ponavljamo – Prostorom džihada, odavno je postala ono što sada SDA ideološki suborci i suradnici s istoka žele načiniti od Francuske. Društvo cenzure i porobljene misli, društvo u kojem se određene ideologije i religije ne smiju propitivati.
Ovo gore od zločina što smo naveli, a dio su islamskog terorizma, samo je par primjera iz rata. Islamski terorizam u BIH živi i djeluje i poslije rata. Bugojno, Zvornik, Badnjak u Konjicu i napad na nedužnu djecu i žene, napad na Američku ambasadu.
BIH je zemlja u kojoj se čak i grafiti namještaju kako bi se Hrvate prikazalo kao ustašku neman. Sjetimo se Uskoplja, korištenja Srebrenice za stigmatizaciju Hrvata te pokušaja namještanja ministra Leutara Čoviću.
Komšić brani nemoguće. Teroriste koji postoje u Bosni. Koji su tu ubijali daleko prije prvog HVO zločina i ostali u Bosni daleko nakon zadnjeg. Nepresuđeni.
Sam je upoznao teroristu Topalovića osobno. Dao je naime novce Mumaeru za kartu Beograd-Konjic i to kao SDA ambasador u hrvatskoj kvoti u Beogradu. (Oduvijek je volio hrvatsko).
Topalović je u Beograd putovao s namjerom da ubije Miloševića. Nakon neuspjelog čina i odležane kazne vraća se u Konjic i ubija nedužne anđele Anđeliće. Prije samog povratka susrest će se s Komšićem. I od njeg tražiti novce za povratak kući.
Komšić je nakon pucnjave Jašarevića nad Ambasadom SAD-a izjavio da se radi o djelu terorizma izbjegavajući riječ “islam i islamski” iako je bilo jasno da se radi o vehabiji i da su motivi za napad u radikalnoj protuameričkoj vehabijskoj ideologiji.
Poslije tog su uslijedila uhićenja vehabija u BIH i Sandžaku. Kao i pravdanja javnosti u BIH koja se digla na noge zbog tog.
Uslijedile su potom pobune i nekih SDA parlamentaraca zbog uhićenja, potom protesti Islamske zajednice kao i aktiviranje fiktivnih NGO udruga koje su grmile o ljudskim pravima.
Zaključak iz svega navedenog:
- U BIH mora biti napadnut Amerikanac ili neki drugi ugledan stranac, da bi Komšić priznao da se radi o djelu islamskog terorizma.
- Svi napadi islamskih terorista na Hrvate ili Srbe su nešto drugo. To je borba građana BIH protiv secesionizma i fašizma.
- Ako te netko ubija uz povik “Tekbir” i došao je iz Jordana ili Sirije, nije bitno tko je on i koji je njegov motiv. Bitno je tko si ti.Ako si Hrvat u BIH ili Srbin onda to nije terorizam. Moguće čak da je to čak i antifašizam.
I sve to čut ćemo iz usta čovjeka kojeg nam je Prostor džihada nametnuo kao “hrvatskog” člana Predsjedništva. Postavljenog da ućutkuje naše krikove. Nas koji preživimo.
Do kraja hrvatskog pitanja.
Kad nas ne bude Komšić više neće biti potreban.
…………………………………………
Bio je jedan izdajnik Armenac koji je u doba genocida nad Armencima, Turcima dojavljivao smjer kretanja armenskih izbjeglica tijekom “rješavanja” armenskog pitanja u Turskoj.
Zaboravljen je. Čak su ga i Turci zaboravili.
Kuriozitet je da su mu se preživjeli Armenci osvetili metkom istog osvetnika koji je u Berlinu presudio i Talat paši. Radilo se o čovjeku kojem je turski režim pobio 85 članova obitelji.
Sad si postavimo jedno retoričko pitanje:
Da Hrvati u BIH nisu najtolerantniji narod na svijetu tijekom svih ovih nasilja u tri politička mandata Željka Komšića , da su Hrvati ono što Komšićeva mašinerija tvrdi da jesu – radikalni bombaši, da se Hrvati Komšiću osvete onako kao Armenci svojim izdajnicima, bi li Komšić to , prilikom izdisaja nazvao “terorizmom” ili bi, naviknut na negiranje terorista u BIH, naprosto izdahnuo potpuno zbunjen zbog pogrešne procjene?
Hrvati su od dolaska Komšića na otetu funkciju, pod pojačanom medijskom stigmom SDA medija. To su gotovo svi javni i privatni mediji u zemlji.
I prije posljednje faze genocida i Armenci u Turskoj bili su pod konstantnom medijskom stigmom Talat pašinih medija.
Poslije genocida ostaje faza negiranja.
Turci negiraju genocid nad Armencima. Tamo gdje je nad Hrvatima u BIH dovršen genocid, Konjic, Jablanica, Kakanj,Bugojno, Zenica, Travnik, Sarajevo, Prostor džihada je već u toj fazi. Negiraju ga također. Tvrde da su sami otišli. Isto to Turci tvrde za Armence.
Da su se digli protiv države Turske i u tom sukobu sami sebi naštetili.
I Selmo Cikotić tvri da su Hrvati Bugojna sami otišli. Oni su koji su pod zemljom sami su se pokopali.
Cikotić nema problem čitati dokumente o Džaferoviću i mudžahedinima. Zato je Selmo ministar i zato Radončić nije.
U SDA državi negiranja terorizma.