Dok su diljem Europe u veljači i ožujku uvedene stroge mjere protiv koronavirusa, jedna zemlja se od prvog dana isticala.
Švedska nije uvela karantenu niti stroge mjere socijalne distance. Umjesto toga oslanja se na povjerenje u svoje građane – starijima se savjetuje da ne izlaze van i izbjegavaju kontakte s drugim ljudima, dok se ostalima preporučuje da rade od doma, redovito peru ruke i izbjegavaju putovanja koja nisu nužna. Granice i škole ostale su otvorene, kao i mnoge tvrtke, restorani i kafići.
Ovaj pristup naišao je na brojne kritike. Među kritičarima se prošli tjedan našlo i 22 znanstvenika koji su u listu Dagens Nyheter objavili kako švedske zdravstvene vlasti nisu uspjele i pozvali političare da odmah uvedu strože mjere. Upozorili su na velik broj umrlih u domovima za starije.
Čovjek koji stoji iza švedskog modela je Anders Tegnell, epidemiolog iz švedske Agencije za javno zdravstvo. Za časopis Nature je objasnio zašto je odabrao baš ovakav pristup.
Objasnio švedski model borbe protiv koronavirusa
“Mislim da je dovoljno u javnosti naglašeno koliko je jedinstven naš pristup. Baš kao i u drugim državama, i naš je cilj izravnati krivulju i usporiti širenje virusa što je više moguće, u suprotnom će biti ugrožen i naš zdravstveni sustav i cijelo naše društvo.
Ovo nije bolest koja se može zaustaviti ili iskorijeniti, barem dok se ne proizvede cjepivo. Moramo pronaći dugoročna rješenja koja održavaju rasprostranjenost infekcije na prihvatljivoj razini. Ono što svaka država pokušava učiniti je razdvojiti ljude, koristeći mjere koje imamo i tradicije koje imamo za implementaciju tih mjera. I zato smo mi odlučili napraviti stvari malo drugačije.
Švedski zakoni o zaraznim bolestima uglavnom se temelje na dobrovoljnim mjerama – odnosno individualnoj odgovornosti. Jasno piše da građanin ima odgovornost da ne širi bolest. To je srž od koje smo započeli, jer prema trenutnim zakonima ne postoji velika pravna mogućnost zatvoriti gradove u Švedskoj. Karantena se može razmotriti za ljude ili male prostore, poput škole ili hotela. Ali zakonski ne možemo neko geografsko područje staviti u karantenu”, objašnjava Tegnell.
Na kojim se dokazima temelji ovakav pristup?
“Teško je govoriti o znanstvenim osnovama strategije s ovakvim vrstama bolesti, jer o njoj ne znamo puno i učimo iz dana u dan. Po mom mišljenju, zatvaranje granica i gradova, ništa od toga nema povijesnu znanstvenu osnovu. Istražili smo nekoliko zemalja Europske unije kako bismo utvrdili jesu li objavile bilo kakvu analizu učinaka tih mjera prije nego što su uvedene, a nismo pronašli gotovo ništa.
Zatvaranje granica, prema mom mišljenju, je smiješno, jer COVID-19 sada postoji u svakoj europskoj državi. Više smo zabrinuti zbog njegovog širenja unutar Švedske
Kao društvo mi neprestano podsjećamo ljude da koriste mjere i iz dana u dan ih mijenjamo u područjima u kojima vidimo da se one trebaju mijenjati. Ne trebamo potpuno zatvoriti sve jer bi to bilo kontraproduktivno”, zaključuje.
Kako švedska agencija za javno zdravstvo donosi odluke?
“Oko 15 ljudi iz agencije sastaje se svakog jutra i ažurira odluke i preporuke prema prikupljenim i analiziranim podacima. Dva puta tjedno razgovaramo s regionalnim vlastima.
Najveći problem trenutno su nam domovi za starije osobe, gdje smo zabilježili žarišta koronavirusa. Zbog toga je smrtnost u Švedskoj veća u usporedbi s našim susjedima. Istraga je u tijeku, jer moramo razumjeti koje preporuke nisu slijeđene i zašto”, objašnjava.
Misli li da njegov model riskira ljudske živote?
“Javnozdravstvena agencija objavila je detaljno modeliranje od regije do regije i donijela mnogo manje pesimistične zaključke od ostalih istraživača kada su u pitanju hospitalizacije i smrti na tisuću zaraženih. Došlo je do povećanja, ali situacija nije traumatična. Naravno, idemo u fazu epidemije u kojoj ćemo u sljedećih nekoliko tjedana vidjeti puno više slučajeva – s više ljudi na intenzivnoj njezi – ali to je kao i u svakoj drugoj državi. Niti jedna zemlja u Europi nije uspjela značajno smanjiti širenje virusa.
Što se tiče škola, uvjeren sam da će ostati otvorene na nacionalnoj razini. Nalazimo se usred epidemije i, prema mom mišljenju, znanost pokazuje da zatvaranje škola u ovoj fazi nema smisla. Morate zatvoriti škole prilično rano u epidemiji da biste postigli učinak. U Stockholmu, u kojem je najviše zaraženih, sada smo blizu vrha krivulje, tako da je u ovoj fazi zatvaranje škola besmisleno”, opisuje Tegnell.
Mislili li da je švedski pristup uspješan?
“Vrlo je teško znati; prerano je, stvarno. Svaka zemlja mora dostići imunitet krda (kada je velik dio stanovništva imun na infekciju) na ovaj ili onaj način, a mi ćemo ga dostići na drugačiji način.
Dosad je globalno prijavljeno vrlo malo slučajeva ponovne infekcije. Koliko će trajati imunitet krda ne znamo, ali definitivno postoji imunološki odgovor”, kaže švedski epidemiolog.
Što bi učinio drugačije?
Podcijenili smo probleme u domovima za starije i kako će se mjere u njima provoditi. Trebali smo to temeljitije kontrolirati”, kaže.
Je li zadovoljan strategijom?
“Da! Znamo da je COVID-19 izuzetno opasan za vrlo stare ljude, što je naravno loše. Ali gledajući pandemije, postoje puno gori scenariji od ovog. Većina problema koje trenutno imamo nisu zbog bolesti, već zbog mjera koje se u nekim sredinama ne primjenjuju pravilno: smrt među starijim ljudima je ogroman problem i borimo se žestoko protiv toga.
Štoviše, imamo podatke koji pokazuju da su epidemija gripe i zimski norovirus neprestano padali ove godine, što znači da naše socijalno distanciranje i pranje ruku djeluju. I uz pomoć Googlea vidimo da se Šveđani kreću puno manje nego inače. Naša strategija je, dakle, imala stvarni učinak”, zaključuje na kraju u razgovoru za Nature.
wpDiscuz
