Pojašnjavajući zašto je spomenik Kameni cvijet u Širokom Brijegu uništen općinski glasnogovornik D. Martinović kaže da je to bilo stoga jer se spomenik nije mogao podići u komadu. Što će reći da Općina Šir0ki Brijeg priznaje kako u 2013-oj strojarska i građevinska operativa u Širokom zaostaje za tehnologijom 80-ih u Lištici. Martinović pojašnjava da cilj projekta nije bio uklanjanje spomenika nego istraživanje tajne koja se krije ispod njega – kostiju i identiteta onih kojim su te kosti pripadali.
U međuvremenu se otkrilo da spomenik ne krije mjesto stradanja partizanskih boraca, nego da je pod njim jama koja krije mračnu komunističku tajnu, tajnu da su su u nju zbacani pripadnici pobijeđene vojske NDH te pripadnici Trećeg Reicha. Ako se ta istraživanja pokažu točnima, ako je točno da su komunisti pobijene neprijatelje, moguće i civile, posthumno prekrstili u antifašiste, te nad njihovom rakom podigli antifašistički spomenik, tko će biti taj u Širokom Brijegu koji će na sebe preuzeti odgovornost uništenja tog spomenika? Jer , kao što je već napisano, spomenik je svjedok vremena. Antifašistički spomenik pače kvazikomunistički, koji je nastao kao umjetničko djelo veličanja jednog režima koji je pored umjetničke forme imao i praktična funkciju da pod sobom, i svojom masivnošću, krije mračnu tajnu tog vremena, u tom kontekstu postaje još vrijedniji svjedok vremena. Kamena skulptura konstruirana s jasnom tendecijom prikrivanja povijesti. Upravo stoga on je još više morao biti sačuvan. Kao trajan svjedok brutalnosti jednog vremena koji će budućim generacijama svjedočiti što se radilo i kako se radilo. No performeri ljudske gluposti, provincijalni mozgovi koji povijest, umjetnost i prostor shvaćaju jednodimenzionalno i dječije emocionalno tu vrstu logike ne vide. Kao što brojna zdanja, danas svjedoče o apsurdnosti ovih ili onih režima i Široki je mogao imati , barem negdje sa strane odložen spomenik , koji bi sutra nekim novim generacijama ili prolaznicima svjedočio o tome kako se ubijalo, što se činilo i kakva je povijest spopala taj grad. Široki međutim, tu vrstu svjedočanstva više nema. Ali zato ima Miru Kraljevića i smiješna p.r. pojašnjenja.
RSE:
Predstavnik Općine Široki Brijeg Drago Martinović kaže kako je Općinsko vijeće još u martu donijelo odluku o uređenju prostora u centru grada, gdje se nalazio i uklonjeni spomenik
Široki Brijeg, grad u Zapadnoj Hercegovini nastanjen gotovo 100% Hrvatima, našao se u centru pažnje medija u cijelom regionu posljednjih dana, nakon što je u subotu, 4. maja, po naredbi općinskih vlasti, uklonjen spomenik antifašistima iz Drugog svjetskog rata, podignut 1985. godine u strogom centru tog mjesta.
Savjetnik za odnose s javnošću Općine Široki Brijeg Drago Martinović rekao je za Radio Slobodna Evropa da je namjera bila ekshumacija kostiju žrtava sahranjenih ispod spomenika, a ne samo uklanjanje tog obilježja. Ipak, udruženja antifašista sa šireg mostarskog područja žestoko osuđuju čin širokobrijeških vlasti. Stanovnici tog mjesta su, s druge strane, za Radio Slobodna Evropa iznijeli uglavnom oprečna mišljenja: od onih koji to žestoko osuđuju, do onih koji to zdušno podržavaju.
Predstavnik Općine Široki Brijeg Drago Martinović kaže kako je Općinsko vijeće još u martu donijelo odluku o uređenju prostora u centru grada, gdje se nalazio i uklonjeni spomenik. Vijeće je, dodao je, naložilo i posebnoj Komisiji za obilježavanje grobišta da se pozabavi navedenim lokalitetom podsjećajući da na prostoru širokobriješke općine postoji oko 160 grobišta žrtava iz Drugog svjetskog rata.
“Nije bio cilj uklanjanje spomenika, kao što su neki mediji prenijeli, nego je osnovni cilj bio da se dođe do kostiju ljudi koji su tu. Iznašlo se da je 95 tijela posmrtnih ostataka, koji su ekshumirani, prenesni u mrtvačnicu i gdje će se vršiti DNK analiza“, naveo je Martinović.
Lokalni mediji su još javili da javna rasprava o uništenju spomenika – poznatijeg pod imenom Titova ruža – nije provedena, te da Zavod za zaštitu spomenika Zapadnohercegovačkog kantona nije dao dozvolu za uklanjanje. Savjetnik za odnose s javnošću Općine Široki Brijeg Drago Martinović odbacuje bilo kakvu lošu namjeru.
“Da se išlo sa namjerom da se ukloni spomenik to bi se uradilo kao što se radilo diljem BiH i Hrvatske u 90-ih godina kaada ne bi bilo ni nikakve buke, vjerovatno.”
Dodao je još da je spomenik bilo nemoguće podići s mjesta u jednom komadu:
„Kad se pokušalo dignuti ga sa mjesta gdje se nalazio, nemoguće je bilo to uraditi u komadu. To je radila jedna kamenoklesarska radnja, tako da su u nekoliko komada dijelovi spomenika preneseni u tu kamenoklesarsku radnju. Koliko i da li će se uspjeti da se to ponovo rekonstruira, to ne znam.“
Ipak, u mostarskom ogranku Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata smatraju kako je zanimljivo da je spomenik antifašistima uklonjen na dan koji se obilježavao kao godišnjica smrti Josipa Broza Tita, te svega nekoliko dana uoči Dana pobjede nad fašizmom.
„Čini mi se da sada dešava sve što se i prije ovoga rata počelo dešavati – ruše se spomenici. Mislim da su sada ponovo budu fašizam. Zar nisu mogli prije 70 godina tu grobnicu naći, nego sada baš, u ovo vrijeme kada je kompletna situacija u BiH zategnuta?“ kaže predstavnik mostarskog SABNOR-a Ibro Husković.
Vršilac dužnosti predsjednika mostarske organizacije Udruženja Josip Broz Tito Ratko Pejanovićocjenjuje:
„Interesantno je da se pokušava zatrijeti svaki trag onome što je značilo antifašizam. Ali ono što je činjenica to je da su na sceni te fašisoidne ideje i uništavanje svega što je iz prošlog sistema. Zaista je iznenađujuće sa kolikom bestijalnošću se to sve skupa dešava.“