Biskupska sinoda o Amazoniji je završila onako kako su mnogi očekivali. Sada se može očekivati dodatni bijes konzervativaca koji se protive djelovanju pape Franje ako on u svojoj pobudnici potvrdi sve prijedloge biskupske sinode.
Biskupi su nakon trotjednog vijećanja o stanju u Amazoniji predložili u subotu papi Franji da olabavi pravila celibata za svećenike u regiji Amazonije u Južnoj Americi. Što znači da da bi postojala mogućnost da Katolička crkva rimskog obreda počne zaređivati oženjene muškarce. Odluka nije bila jednoglasna: za je bilo 128 biskupa, a njih 41 protiv.
To bi pravo, također prema najavama, dobili samo “viri probati”, (lat. oženjeni muževi dokazane kreposti u zajednici). Dokument posebno naglašava da je važno da oni imaju “legitmno zasnovanu i stabilnu obitelj”.
Katolička crkva dozvoljava ređenje oženjih muškaraca u svom Istočnom obredu (kod nas poznatom kao grkokatolički – poznati katolički novinar Živko Kustić je pripadao tom obredu) te u slučaju kad se obrate oženjeni anglikanski svećenici. Ali, ako papa Franjo odobri biskupski prijedlog, to bio prvi slučaj zaređenih muškaraca u rimokatoličkom obredu u posljednjih tisuću godina.
Papa Franjo je u subotu rekao da će nanovo sazvati povjerenstvo koje bi razmotrilo povijest žena đakona u ranim godinama Katoličke crkve odgovarajući tako na pozive žena da im se dozvoli ta dužnost i danas.
Riječ je o položaju u Crkvi koji Hrvatska enciklopedija tumači: U Katoličkoj crkvi nakon II. vatikanskoga sabora dobio veće ovlasti: može krstiti, pričešćivati i propovijedati; ujedno se obnavlja služba »permanentnog đakonata«, koju obnašaju zaređeni svjetovnjaci (laici). Jedino im nije dozvoljeno slaviti Svetu Misu. Mnogi od đakona su oženjeni.
Papa Franjo je, kako prenosi Wall Street Journal, rekao da će odgovoriti na zahtjeve sinoda u posebnom dokumentu do kraja godine, pobudnici.
Većina biskupa iz devet država u regiji Amazonije su također pozvali Vatikan da nanovo otvori debatu o zaređivanju žena za đakone navođeći da je “nužno za Crkvu u Amazoniji da promovira i dodijeli službe muškarima i žena na pravičan/nepristran način”.
Nakon što je primio biskupski dokument, Papa je naglasio: “Razgovarali smo o novim službama (nove dužnosti za žene i muškarce), o potrebi da se pokaže kreativnost i vidi dokle se može ići s tim”. Dodao je da je svjestan protivljenja tradicionalnih krugova ređenju oženjenih muškaraca i ređenju žena za đakonice.
“Još nismo svjesni uloge žene u Crkvi. Njihova uloga mora ići dalje od pitanja funkcije”, rekao je, dodajući da je čuo mnoge pozive misionara prije i tijekom sinode.
Snažan je otpor konzervativaca đakonicama: oni tumače da je đakonat povezan sa svećenstvom koje je ograničeno samo na muškarce. Crkva brani samo muške svećenike tezom da je Isus oko sebe okupio samo muškarce kao učenike. Protivnici postavljaju pitanje pozicije i uloge Marije Magdalene.
Iako je riječ o vrlo malenom izuzetku: ređenje oženjenih muškaraca se odnosi isključivo na Amazoniju gdje nema dovoljno svećenika, mnogi su vatikanisti i prije sinode tumačili kako je riječ o presedanu iako celibat nije dio dogme. Celibat je postao tradicija rimokatoličkog obreda od 11. stoljeća dijelom uvedena zbog financijskih razloga kako bi se osiguralo da se svećenička imovina prenosi na Crkvu, a ne na baštinike.
Naime, nakon što se odobri na jednom mjestu gdje nema dovoljno svećenika, taj se presedan može lako projicirati na drugo mjesto. A poznato je da Katolička crkva ima problem s manjkom svećenika.
Upravo o tome govori završetak paragrafa u završnom dokumentu sindode u kojem se navodi da su neki od sudionika zatražili “univerzalniji pristup” prijedlogu: sugerirajući podršku oženjenim svećenicima i drugdje u svijetu.
Kad je riječ o zaređivanju žena za đakone, taj korak znači da bi žene dobile – konačno – značajnije mjesto u sustavu Katoličke crkve i prestale biti samo služnice. Preuzele bi dio svećeničkih poslova i mnogi to također vide kao prvi korak prema mogućem ređenju za svećenice. No, veći dio vatikanista se slaže da bi tako nešto bilo jako teško očekivati u skorije vrijeme. Ipak, već samo podizanje položaja žene u Katoličkoj crkvi može izravno i pozitivno utjecati i na položaj žene u društvima koja su pod snažni pritiskom katoličkog nauka posebno kad je riječ o zemljama Latinske Amerike.
Sinodski dokument ostim toga poziva na ustrojenje nove službe “ženskog liderstva u zajednici” i na reviziju crkvenog zakona iz 1960. godine kako bi se odobrilo ženama da budu obučavane za lektore i akolite (niže svećeničke službe; Hrvatska enciklopedija: klerik koji je primio četvrti niži crkveni red. Akoliti se spominju od kraja II. st.; dužnost im je bila pratiti biskupa i svećenike, pomagati im pri nošenju svijeća i posluživati kod mise).
Tekst zatim kodirano ističe da bi biskup, na određeno vrijeme, mogao predati “upravljanje pastoralnom skrbi” u zajendici “osobi” koja nije svećnik niti nužno muškarac.
No, kako se ne bi pomislilo da je riječ o revoluciji, piše Nicloe Winfield, ugledna vatikansitica AP-a, ženama koje sudjelovale na sinodi nije omogućeno da glasaju o završnom dokumentu. A bilo ih je 35, od časnih sestara i nadstojnica samostana. Tako da je samo 181 muški sudionik glasao.
Osim ove vijesti, koju su svi s posebnim nestrpljenjem iščekivali, sinoda je uništavanje amazonske šume nazvala “ekološkim grijehom” ocijenivši da je to “djelovanje protiv Boga, zajednice i okoliša”.
“Ekološka svijest napreduje u osudi masovnog uništenja u kojemu je Amazonija jedna od najvažnijih točaka, simbol o kojemu ovisi budućnost. Mladi su nedavno sudjelovali u hodu rekavši ‘ovo je naša budućnost’, slušajmo ih”, istaknuo je Sveti Otac u improviziranom govoru na kraju sinode o Amazoniji, osvrnuvši se na borbu mlade Šveđanke Grete Thunberg.
No po njegovu mišljenju problem nije samo u iskorištavanju šuma: “Osim ekološkog, tu je društveni aspekt, iskorištavanje ljudi”.
Još jedan od prijedloga biskupa je uvođenje amazonskog obreda koji bi bio bliži mjesnim običajima. Papa je pozvao je da se “ne strahuje” od takve reforme, podsjećajući da postoje različiti obredi, primjerice obredi katoličkih Crkava Istoka. Naime, Katolička crkva u Amazoniji uzmiče pred Protestantskom i Evangeličkim upravo zbog nedostatka svećenika i slabog utjecaja u zajednicama.
Papa Franjo je usto izrazio žaljenje zbog “nedostatka apostolskog žara” nekih svećenika koji ne žele ići u Amazoniju. Papa razmišlja o slanju svećenika u diplomatskoj službi Svete Stolice na godinu dana biskupu u misijama umjesto u nuncijaturu, piše Jutarnji.hr
Nakon analize završnog dokumenta za koji su u subotu glasala 184 “sinodska oca”, biskupi i kardinali sudionici sinode, Papa će pripremiti dokument s preporukama. “Postsinodska pobudnica nije obvezatna, ali Papina riječ može biti korisna i nadam se da ću je napisati do kraja godine, iako sve ovisi koliko ću vremena imati za razmišljanje”, našalio se.
wpDiscuz