Mnogi u Hrvatskoj ne kuže Dayton, BIH i instituciju Predsjedništva BIH.
Ne razumiju jesu li tamo pripadnici naroda ili predstavnici triju konstitutivnih naroda.
Priča oko Pelješkog mosta je zgodna priča za pojasniti odnose, ovlasti i smisao Predsjedništva BIH.
Za shvatiti da je Dayton zapravo predvidio mogućnost da Sejdić i Finzi budu članovi Predsjedništva i da nije predvidio mogućnost da jednog člana Predsjedništva jednom narodu nameće drugi.
Evo i kako
Dva člana Predsjedništva koji se biraju na tlu FBIH gdje živi većina građana BIH, podržala su ideju da se Hrvatsku tuži.
Među ta dva je i “hrvatski član”. Nije li to već znak da tu nešto smrdi?
U FBIH živi većina i naroda i građana BIH. Tužbu je zaustavio Dodik putem veta srpskog naroda. Manjina je zaustavila nominalnu većinu iako u ovom slučaju stvarna većina , Srbi i Hrvati jesu bili protiv tužbe.
Što nam to govori o smislu veta?
Veto je najvažnija ovlast svakog predsjedničkog mandata.
Član Predsjedništva, ako procjeni da je neka odluka Predsjedništva štetna po vitalni interes naroda koji predstavlja ima pravo uložiti veto na tu odluku.
Kako bi veto prošao, osim mišljenja člana Predsjedništva, veto mora biti podržan od one razine zakonodavne vlasti, koja kondicira s pojedinim članom predsjedništva u smislu da su i Član Predsjedništva i Zakonodavac izabrank na istom teritoriju.
To jasno stoji u Ustavu.
Zato je Dodik poslao veto u Narodnu skupštinu RS-a. A ne u Parlament BIH.
Zato Džaferović šalje u bošnjački klub Doma naroda FBIH a ne u Parlament BIH ili Zastupnički dom FBIH.
A gdje šalje Komšić koji tvrdi da predstavlja sve građane? Prema njegovoj logici to bi bio Parlament BIH. No Ustav ga demantira.
Dva člana Predsjedništva koja se biraju na tlu Federacije ne šalju veto u Zastupnički dom Federalnog parlamenta. Što bi bio pandan Narodnoj Skupštini RS-a.
Nego u klubove domova naroda Federacije BIH. U posredno izabrana zakonodavna tijela koja predstavljaju konstitutivni narod. Kolektiv.
Hrvatski član Predsjedništva upućuje veto za koji smatra da je suprotan interesu Hrvata u ono zakonodavno tijelo koje predstavlja Hrvate, kao konstitutivni narod i za koje se pretpostavlja da je birano s istog teritorija s kojeg je izabran i hrvatski član Predsjedništva – U hrvatski klub doma naroda FBIH!
Iz slučaja Pelješac stoga možemo izvući sljedeće zaključke:
- Pravo veta je najvažnija ovlast pojedinog člana Predsjedništva koja mu se dodjeljuje u najvećem povjerenju kao predstavniku jednog od tri konstitutivna naroda, da istu ovlast konzumira u slučaju da je prelgasavanjem povrijeđen vitalni nacionalni interes naroda koji predstavlja.
- Zbog toga BIH ima tri člana Predsjedništva a ne 2 ili 5. Jer BIH čine, konstituiraju njena tri konstitutivna naroda.
- Da bi pravo veta stupilo na snagu, pojedini član predsjedništva obraća se zakonodavnim tijelima za podršku.
- Iz tog se zaključuje da su mu ta zakonodavna tijela nadređena a ne podređena. Naime ako ta tijela obore pojedini predsjednički uloženi veto, njegova odluka ne vrijedi. To znači da je Narodna skupština iznad Dodika a hrvatski tj. bošnjački klub Doma naroda Parlamenta Federacije iznad Komšića odnosno Džafeorvića.
- U tom grmu, tj klubu doma naroda FBIH treba predložiti zakon za opoziv pojedinog člana predsjedništva, usljed njegovog nesavjesnog ili protuustavnog obavljanja službe. tzv. Impeachment. Primjer kako izgleda taj postupak upravo imamo u SAD-u s pokušajima smjene Trumpa.
- Komšić nikada nije uložio niti će uložiti pravo veta u hrvatski klub doma naroda – Zašto – Zato što Komšić zna da nije biran s istog teritorija otkud je birana većina zastupnika u hrvatskom klubu Doma naroda.
- Komšić zna da je lažni predsjednik. Jer da bi to bio moraš nešto predstavljati. Nešto što ima realnu ustavnu snagu. Moraš imati pravo polaganja veta u klubu naroda iz kojeg dolaziš i legitimitet na istom teritoriju s kojeg je taj klub izabran.
- Džaferović tu snagu ima. Komšić ne.
- To je najjasniji dokaz da je Komšić protuustavan. Na svaki njegov veto hrvatski klub Doma naroda bi se oglušio.
- U odgovornim demokracijama Komšić bi nakon toga morao dati ostavku. Jer bi time njegov legitimitet i legalitet bili plastično dokazani kao nepostojeći.
- Mi živimo u neodgovornoj demokraciji
- Predsjedništvo nije građanska nego konsocijacijska institucija. Iako su dva člana Predsjedništva iz FBIH iz koje dolazi većina građana BIH, tužba protiv Pelješkog mosta je srušena voljom zastupnika iz RS-a koji čine manji dio građana BIH.
- Najjednostavniji model za rješavanje načina izbora dva člana Predsjedništva u FBIH, ako se žele izbjeći izborne jedinice, jeste da neposredni pobjednici za člana Predsjedništva u BIH odmah po izborima zatraže mandat u klubovima hrvatskog i bošnjačkog Doma naroda FBIH, odnosno u Narodnoj skupštini RS-a.
- Onaj Komšić koji ne bi u hrvatskom klubu doma naroda Federacije BIH dobio mandat za preuzimanje fotelje člana Predsjedništva, naprosto ne bi mogao biti predsjednik. Kao i u ostalom onaj Dodik koji nakon pobjede na predsjedničkim izborima ne bi dobio mandat od skupštine RS-a.
- Komšić je tijekom prisege za člana Predsjedništva izjavio kako će svoj posao obavljati savjesno i u skladu s Ustavom: Kako netko , za kog je očito da nema mogućnost crpljenja najvažnije predsjedničke ovlasti, može obavljati svoj posao savjesno i u skladu s Ustavom?
- On je pred OHR-om kazao da će štiti nacionalne interese Hrvata, u skladu s Ustavom, što znači i polaganje nacionalnog veta. Već sada znamo da taj interes ne da nije štitio, nego da , sve kad bi i htio, on to ne može.
- On naprosto nije biran onako kako je to Ustav propisao – s istog teritorija s kojeg je biran hrvatski klub Doma naroda FBIH.
- Zakonodavno tijelo koje bi mu prema Ustavu trebalo biti najjači ustavni partner , Klub Hrvsta u Domu naroda FBIH njegov je najljući neprijatelj. I to tijelo koje predstavlja konstitutivni hrvatski narod. Treba li OHR-u veći dokaz da Komšić ruši Dayton?
- Članak Ustava BIH koji jasno kaže : Dodik se obraća teritoriji RS. Hrvatski član Predsjedništva teritoriji s koje su izabrani hrvatski delegati u Domu naroda Federacije, bošnjački član Predsjedništva teritoriji s koje su izabrani bošnjački delegati u Domu naroda Federacije.
- Ustav dakle jasno predviđa izborne jedinice u FBIH te strogo propisuje vezanost funkcije pojedinog člana Predsjedništva u FBIH s teritorijom s koje je izabran.
- Članak prejudicira da hrvatski član predsjedništva BIH mora biti većinski izabran s istog teritorija s kojeg je popunjen hrvatski klub federalnog doma naroda. Inače pravo veta pojedinog člana Predsjedništva u FBIH ne bi imalo smisla.
- Kao što ga upravo nema u slučaju Komšić.
- Što će reći da upravo sa stajališta Ustava BIH, najvišeg dokumenta države u Predsjedništvu BIH sjedi krtica. Bez ustavnog prava veta.