Tek što je predstavila povjerenike i njihove resore, Ursula von der Leyen našla se u prvom velikom problemu. Zastupnici Europskog parlamenta zahtijevaju od nove predsjednice Europske komisije da hitno izmijeni naziv resora koji uključuje i migrantsku politiku, a za koji eurozastupnici smatraju da je uvredljiv i zastrašujuć.
Kontroverzni naziv resora, koji je von der Leyen namijenila grčkom kandidatu za povjerenika Margaritisu Schinasu, glasi „zaštita europskog načina života”. Budući da, prema tumačenju same novoizabrane predsjednice, uključuje i migracije, njime se – upozoravaju eurozastupnici – sugerira da su migranti prijetnja za „europski način života” koji onda treba od njih „zaštititi”.
“ORBANOVA RETORIKA” NEĆE PROĆI
„Zastrašujuće je da bi za migracije i zaštitu granice trebao biti nadležan resor ‘zaštite europskog načina života’. Nadamo se da von der Leyen time ne želi reći da postoji kontradikcija između podrške izbjeglicama i europskih vrijednosti”, poručila je eurozastupnica zelenih Ska Keller.
Veteran europske politike, liberal Guy Verhofstadt smatra da je Komisija preuzela retoriku desničarskih populista koji grade popularnost na strahu od migranata. „Potrebna su nam stroga i pravedna imigracijska pravila, ali ova Komisija se mora držati daleko od Orbanove retorike”, napisao je Verhofstadt na Twitteru, zatraživši da se to što prije ispravi.
Nezadovoljstvo neće ostati samo na riječima. Prema tvrdnjama zastupnice iz Kluba zelenih Karime Delli, novoizabranoj predsjednici Komisije parlamentarci će poslati pismo s upozorenjem da je naziv resora „uvreda za vrijednosti Europe”. „No pasaran!”, poručila je Delli.
PRVA POBJEDA EU PARLAMENTA?
Kako će se postaviti prema sve većem pritisku iz Europskog parlamenta, novoizabrana predsjednica Komisije, čini se, još nije definitivno odlučila. „Razmatraju se svi argumenti, ali sigurno neće biti brze odluke”, kazali su Telegramu EU izvori. Nominirani povjerenici, skupa s novom šeficom, trenutno su izvan Bruxellesa, na seminaru na kojem razmatraju teme kojima će se baviti buduća Komisija, uključujući „klimatske promjene, digitalizaciju, snažna Europa u svijetu, itd.”, napominju izvori bliski novoj Komisiji.
Možda team building može odgoditi odluku o spornom resoru, ali ipak ne zadugo. Da bi predloženi tim Ursule von der Leyen (s pripadajućim resorima) mogao 1. studenog stupiti na dužnost, potrebna mu je potvrda Europskog parlamenta. Izgledno je stoga da će u ovom prvom srazu novoizabranog parlamenta i nove Komisije, parlament izaći kao pobjednik.
SPORNI RESOR MAĐARSKOG POVJERENIKA
No, kontroverze oko „europskog načina života” nisu jedina slaba točka nove Komisije. Već se na ovotjednoj javnoj prezentaciji novog povjereničkog tima dalo zaključiti na kojim će temama i kandidatima Europski parlament (pokušati) pokazati svoje mišiće.
Mađara Laszloa Trocsanyija, nominiranog za povjerenika za proširenje, očekuje, čini se, žestoko „rešetanje” pred nadležnim odborom EU parlamenta. Čim je von der Leyen u utorak spomenula njegovo ime i potencijalni resor, pojavilo se pitanje može li bivši Orbanov ministar pravosuđa biti uvjerljiv kada od zemalja Zapadnog Balkana traži poštivanje vladavine prava. Svakome tko je čak i površno pratio hrvatsko pristupanje EU, jasno je da je to jedno od ključnih pitanja u pristupnim pregovorima.
Trocsanyi nije član Orbanove stranke Fidesz, ali su upravo u njegovom ministarskom mandatu provedene promjene u mađarskom pravosuđu koje su naišle na oštre kritike EU-a. Zbog tih je mjera Fideszu čak suspendirano članstvo u Europskoj pučkoj stranci kojoj, spomenimo usput, pripada i von der Leyen.
“BOGATO ISKUSTVO” NIJE UVIJEK DOVOLJNO
I drugi kandidati mogli bi se naći u nezgodnim situacijama. Primjerice, bivši talijanski premijer Paolo Gentiloni morat će, sasvim sigurno, pred nadležnim odborima objašnjavati je li baš on pravi izbor za resor gospodarstva. Nije pritom sporno njegovo „vrlo bogato iskustvo”, kako je, braneći svoju odluku, napomenula von der Leyen.
Ali, Italija je visoko zadužena zemlja, s ozbiljnim strukturnim problemima, čije se gospodarstvo vrlo sporo oporavlja. A Gentiloni bi se u novoj Komisiji trebao baviti resorom koji dijelom uključuje i pitanje proračunske potrošnje. Trebao bi, dakle, kontrolirati poštuju li države članice europska proračunska pravila. Njegov prethodnik Francuz Pierre Moscovici velik je dio svog mandata, a pogotovo prošlu godinu, proveo pokušavajući u poštivanje pravila uvjeriti upravo – Italiju. Je li onda Gentiloni najbolji kandidat za taj resor?
ZAŠTO JE PROPALA BIVŠA SLOVENSKA PREMIJERKA
Ako Europski parlament doista bude odlučio vježbati svoju političku snagu na novim povjerenicima, iskustvo pokazuje da to ponekad za kandidate završi loše. Najsvježiji je primjer, otprije pet godina, bivše slovenske premijerke Alenke Bratušek. Nakon što je dobila negativnu ocjenu odbora, bila je praktički primorana povući se iz utrke za povjereničku dužnost. „To pokazuje da Europski parlament nije ni beznačajan niti bezopasan”, kaže Telegramov sugovornik iz jedne od vodećih europskih grupacija u EU parlamentu.
No, u slučaju gospođe Bratušek ne treba zanemariti činjenicu da iza nje nije čvrsto stajala slovenska vlada. Slovenija je tri mjeseca ranije imala izvanredne izbore (nakon ostavke Bratušek na mjestu premijerke), na kojima je pobijedila druga politička opcija, pa je Europskom parlamentu utoliko bilo jednostavnije odbiti njezinu kandidaturu.
POUČNI SLUČAJ NOVE ŠEFICE EK
S druge strane, Španjolac Miguel Arias Canete, aktualni povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, bio je prije pet godina pod rafalnom paljbom zbog svojih veza s naftnom industrijom. Bio je član upravnih odbora dviju naftnih tvrtki, a u vlasništvu je imao i njihove dionice.
Prije nego što je prihvatio ponudu za povjereničku dužnost, prodao je svoje udjele u spomenutim tvrtkama. Kritičarima je ipak bilo nezamislivo da bi upravo on bio zadužen za borbu protiv klimatskih promjena. No, unatoč oštrim kritikama i nezadovoljstvu dijela eurozastupnika, Canete je dobio prolaz.
Telegramovi izvori iz EU parlamenta smatraju da će na saslušanjima novih povjerenika „pasti i težih riječi”, ali da će na kraju eurozastupnici propustiti kandidate na njihove nove dužnosti. Uostalom, i primjer šefice Komisije sugerira upravo takav rasplet: iako su u EU parlamentu bili prilično uzrujani što ona nije bila u igri za tu dužnost tijekom izborne kampanje, na kraju su popustili i Ursula von der Leyen je potvrđena tankom, ali ipak dovoljnom većinom glasova, prenosi telegram.hr
wpDiscuz