Ulazak Hrvatske u EU prvog srpnja ove godine, za ovu zemlju će predstavljati važan povijesni događaj, ali i za cijeli region Zapadnog Balkana. Osim što će dati podstreka ostalim državama regije, pomjeranje granice EU na Hrvatsku, uvjetovat brojne promjene unutar ove zemlje, ali i za njene istočne susjede. Uglavnom su administrativno-ekonomske prirode ali ima i političkih.Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Europa, 1. srpnja, stiže na granice Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Iako to još uvijek neće biti “tvrda” schengenska granica, na snagu stupaju viši standardi i nova regulativa u putničkom i robnom prometu. Posljedice nove europske granične karte najviše će osjetiti proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali još više u samoj Hrvatskoj koja, ulaskom u Europsku uniju, gubi povoljan položaj na tržištu CEFTA-e.
Na koji se način Hrvatska sprema za promjenu odnosa s regionalnim susjedima i što je posebno u fokusu, najprije u odnosima s BiH, s kojom ima najdužu granicu, te najintenzivnije gospodarsko-političke odnose, analiziralaAnkica Barbir Mladinović u tekstu Hrvatska i susjedi nakon 1. srpnja: Nova pravila robne razmjene .
BiH je sa zakašnjenjem počela s pripremama za ulazak Hrvatske u EU. No, u posljednja četiri mjeseca ipak su neki pomaci napravljeni. Jedan od prioritetnih uvjeta je završetak graničnih prijelaza Bijača i Gradiška preko kojih će BiH moći izvoziti svoje proizvode. Nadležni tvrde da će prijelazi biti završeni do 1.srpnja ove godine.
S druge strane, poljoprivrednici upozoravaju da se nije dovoljno radilo na poticaju i zaštiti domaće proizvodnje što će bosanskohercegovačke proizvode i dalje diskreditirati na europskom tržištu, navodi Mirna Sadiković u tekstuBiH uglavnom nespremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU .
Za razliku o administrativnih i gospodarskih pitanja koje Hrvatska treba regulirati s BiH, Hrvatska sa Srbijom ima i određenih otvorenih političkih pitanja.
No kruna na putu euro-integracija Hrvatske, njeno članstvo EU, Srbiji, vjeruju tamošnji gospodarstvenici, ostavlja prostor za ekspanziju trgovine u regiji, ali je pitanje može li odlučnije pristupiti rješavanju problema koji ozbiljno opterećuju odnose dvije države, a koji se mogu ispriječiti na putu Srbije ka EU.To su, prije svega, pitanje granica i uzajamnih tužbi pred Međunarodnim sudom pravde, podsjeća Milan Nešić u tekstu Izlazak Hrvatske iz CEFTA-e prilika za Srbiju .
Formalno-pravno, Crna Gora i Hrvatska imaju jedno otvoreno političko pitanje, a to je Prevlaka. No već više od desetljeće, potpisivanjem privremenog sporazuma, ostavljen je prostor za dugoročno rješavanje pitanja koje, iako otvoreno, ne opterećuje odnose dvije zemlje.
Posljednjih su se dana čuli prijedlozi s obje strane da pitanje Prevlake treba rješavati odmah po ulasku Hrvatske u EU. Šef crnogorske diplomacije, Igor Lukšić, rekao je na nedavnom saslušanju u Skupštini tim povodom, da bi optimalno rješenje za Prevlaku bio bilateralni sporazum između Crne Gore i Hrvatske. A kako je tada navedeno, razmatrana su još tri potencijalna načina za rješavanje pitanje Prevlake – preko Međunarodnog suda u Hagu, međunarodne arbitraže i Izjave o namjerama. Formirana je i radna skupina koja treba usuglasiti jedinstvene stavove Skupštine, koje bi zatim razmotrila i Vlada, sve u cilju jačanja pozicija Crne Gore u procesu razgraničenja s Hrvatskom.
Prevlaka dakle ostaje za naknadno rješavanje. Sada su u fokusu ekonomske i turističke teme, za koje se pretpostavlja da će od 1. srpnja doživjeti značajnije izmjene, bilježi Esad Krcić u tekstu Crna Gora poslije ulaska Hrvatske u EU: Turizam prvi na udaru.