Srijeda, 20 studenoga, 2024

Talijanski parlament izglasao priznanje turskog genocida nad Armencima

Vrlo
- Advertisement -

(Slika datira iz 1915. godine. Armenske žene su silovane pa razapete na križ.)

Donji dom talijanskog parlamenta u srijedu je usvojio prijedlog kojim poziva vladu da službeno prizna genocid nad Armencima.

Prijedlog je usvojen s 382 glasa za, a nitko nije bio protiv te su samo 43 zastupnika bila suzdržana, i to iz oporbene konzervativne stranke bivšeg premijera Silvija Berlusconija.

Nakon usvajanja prijedloga, zastupnici su zapljeskali.

Vlada, koja nije zauzela pozicija po pitanju prijedloga, trebala bi prihvatiti prijedlog parlamenta, ali nema zakonsku obvezu.

U ponedjeljak je Turska pozvala talijanskog veleposlanika u Ankari kako bi izrazila “žaljenje” zbog prijedloga i zatražila objašnjenje talijanske pozicije, navodi ANSA pozivajući se na diplomatske izvore.

Turska odlučno odbacuje korištenje termina genocid za opisivanje masovnog protjerivanja i ubijanja do 1,5 milijuna Armenaca u Osmanskom Carstvu, koje je Turska naslijedila kao država.

Ankara kaže da je između 300 i 500 tisuća Armenaca poginulo i tvrdi da je to većinom rezultat nemira tijekom Prvog svjetskog rata te da ti događaji ne mogu biti nazvani genocidom.

Nekoliko parlamenata, uključujući francuski i njemački, službeno je genocidom nazvalo masovna ubijanja Armenaca 1915./1916.

Papa Franjo je 2015. na misi u Bazilici svetoga Petra govorio o armenskom genocidu kao “prvom genocidu 20. stoljeća”, prenosi Hina.

Što su nama Armenci i što je nama Armenski genocid?

Armenci su zbog svoj kršćanskog elementa, ali i ekonomskog statusa (Armenci su uz Židove i Grke tvorili građansku klasu i uglavnom su bili najbogatiji članovi društva, za razliku od siromašnih Turaka) bili nepoželjni u stvaranju novog carstva, koji je doživljavao preobrazbu iz jednog multietničkog društva u izrazitu jednonacionalnu državu. Od travnja do kraja ljeta 1915. protjerano je i ubijeno ili pušteno da umre preko milijun Armenaca. Ubojstva su se nastavila sve do 1923. i procjenjuje se da je ubijeno preko 1,5 milijuna Armenaca, među kojima je i veliki broj žena i djece. Stravične su priče o ubojstvima žena i djece, kojima su gotovo u pravilu prethodila silovanja.

Do današnjeg dana genocid nad Armencima službeno je priznalo tek 29. država. Političke kalkulacije i danas su glavna prepreka mnogim državama za priznavanje genocida. 

Armenskom narodu bi konačno priznanje pružilo moralnu satisfakciju, ali to bi bio i konačni početak normalizacije odnosa u regiji. Osim što su protjerani sa svog prapovijesnog teritorija, Armencima je gotovo do temelja uništena i njihova kulturna baština.

Poricanje genocida dio je istog zločina i samo produžetak istog.

R.Pandža l Poskok.info

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

UVIK JE BILA “MIMOSVIT” : Širokobriježanka Marija Banožić dobitnica prestižne međunarodne nagrade za znanost

Doc. dr. sc. Marija Banožić, profesorica s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, osvojila je prestižnu nagradu Danubius...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -