NEZAVISNE: Kako će hrvatski pasoši podijeliti građane BiH

SARAJEVO – U hrvatskoj javnosti ne spominju se pretjerano problemi koji bi mogli nastati između BiH i Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula, ističe u razgovoru za agenciju Fena analitičar zagrebačkog Centra za mirovne studije Gordan Bosanac.
“U javnosti se pojavio i niz bilateralnih problema između R Hrvatske i BiH (imovina, granica, biračka prava i sl). ali ovome se nije pridavala prevelika pažnja jer se potiho vjeruje da ulaskom u EU Hvatska dobiva bolju pregovaračku poziciju koja će nam kasnije olakšati te pregovore. Naravno to je potpuno pogrešan pristup rješavanju problema.”
“Javnost je pogrešno okrenuta isključivo prema EU i 1. srpnju kada se očekuje ulazak u EU, ali također bez prevelikih očekivanja od samog ulaska jer slike s brojnih uličnih demonstracija iz Cipra, Grčke, Španjolske, Slovenije kruže medijima u Hrvatskoj”, kaže Bosanac.
Navodi da su se tek nedavno pojavile vijesti i o efektu izlaska Hrvatske iz CEFTA čime će doći do carinjenja robe između BiH i Hrvatske. Dio privatnog sektora najavio je čak i preseljenje proizvodnje u BiH budući da je ekonomski isplativije prebaciti proizvodnju nego plaćati nove carinske stope. Naglašava da je sada očito da će RH najvjerojatnije ući u EU s otvorenim bilateralnim pitanjima prema BiH. Hrvatski sabor, zbog konstantnog blokiranja procesa pregovora od Slovenije temeljenih na bilateralnim pitanjima, 2011. je donio Deklaraciju o promicanju evropskih vrijednosti kojom se Hrvatska obavezuje da bilateralna pitanja sa susjednim zemljama neće koristiti u ometanju pretpristupnih procesa.
“Ta deklaracija je koliko-toliko garancija da R Hrvatska neće raditi BiH probleme u procesu pristupanja. Problem je što je isti Sabor, također, puno ranije donio i kontroverznu Deklaraciju u domovinskom ratu koja je s puno opravdanog negodovanja dočekana u bosanskohercegovačkoj javnosti. Mislim da će se razvoj odnosa između dvije zemlje kretati između ove dvije deklaracije. Nedavna rasprava u hrvatskoj javnosti o ratifikaciji međugraničnog sporazuma BiH i RH savršeno je pokazala kako se bilateralna pitanja jako lako politiziraju s obje strane. To govori da, nažalost, dvije zemlje nisu dorasle rješavanju bilateralnih pitanja i da će ih teško riješiti bez europske perspektive. Zato mi se čini da bilateralna pitanja nikada neće biti samo bilateralna, već da će im se morati dati i EU dimenzija”, kaže Bosanac.
U tom raspodjelu snaga RH će imati “jaču” pregovaračku poziciju jer će i sama biti članica EU. “Mi, kao civilno društvo s obiju strana granice morat ćemo paziti da rješavanje bilateralnih pitanja ne ide na štetu niti jedne strane.”
Specifičnost do koje će doći po ulasku Hrvatske u EU jest i to da će dio građana BiH imati putnu ispravu s kojom će se slobodno moći kretati po teritoriju Europske unije i imati lakši pristup npr. obrazovnim institucijama unutar EU, dok će ostalim građanima to kretanje i pristup biti otežan. Time se, smatra Bosanac, dodatno stvara podjela unutar građana BiH i u ovom slučaju treba biti na oprezu da se posjedovanje “europskog pasoša-putovnice” ne pretvori u elitizaciju dijela građana BiH.
I za Evropsku uniju ostaje otvoreno pitanje kako je moguće da zemlja koja je još daleko od ulaska u EU ima značajan broj građana koji postaju indirektno i građani EU. S druge strane, ukazuje Bosanac, efekt ulaska RH u EU o pitanju građana BiH koji posjeduju i hrvatski pasoš pozitivno se odrazio na Hrvatsku na način da se napokon sistematski krenulo raščišćavanju popisa birača u Hrvatskoj kao i raščišćavanju mjesta boravka građana koji često budu