Dijeta – to svi već znamo – nije samo redukcija unosa kalorija: pokušaj smanjivanja tjelesne težine ne mora uvijek biti osnovni razlog za planiranje i nadziranje onoga što obrocima unosimo u sebe. Neke dijete su namijenjene poboljšanju zdravlja, nekima je svrha izbjegavanje alergena na koje smo osjetljivi, a neke su u svojim korijenima uvjetovane religijski, etički ili sociološki.
HRANA KAO (PO)MODNI TREND
Premda je izbor načina prehrane stvar osobne preferencije pojedinca, itekako ima smisla paziti što jedemo: o hrani u velikoj mjeri ovisi naše tjelesno i mentalno zdravlje. Dapače, mudrije je prepustiti izbor hrane i načina njene pripreme onima koji su u tome stručni, nego se hraniti kako i kada nam padne na pamet.
Međutim, hrana je – kao i druge stvari koje nisu luksuz nego životna potreba – savršena roba za prodaju: svi ljudi (osim onih rijetkih koji sami proizvode ili love ono što jedu) su obligatorni, redoviti kupci namirnica i gotove hrane. Zato je bitno svoj prehrambeni proizvod ili pak savjet o dijetalnom režimu nametnuti kao bolji i primamljiviji od konkurentnih. Tako su zadnjih desetljeća na krilima marketinga razne dijete i namirnice stekle status modnog trenda i predstavljaju profitabilne zlatne koke za one koji ih plasiraju i preporučuju.
Kao i svi drugi pomodarski trendovi, i hrana se u rukama marketinških stručnjaka pretvorila u svojevrstan celebrity: novi dijetalni protokoli svako malo zabljesnu poput medijskih zvijezda na nebu, prikupe brojne sljedbenike koji se kunu u njihovu učinkovitost (i to spremno plaćaju), te prije ili kasnije ugasnu i izađu iz žarišta interesa i popularnosti. Prihvaćenost određene dijete i brojnost onih koji ju prakticiraju najčešće nisu posljedica njezine realne kvalitete i dugotrajnih učinaka, već doslovce ovise o količini i kakvoćnosti marketinškog hypea koji se oko nje plasira.
O ovom dijetalnom izboru imam svoje mišljenje ali ću ga zadržati za sebe
Treba uzeti u obzir i činjenicu da sve dijete nisu jednake po svojoj namjeni: neke su redukcijske (služe skidanju kilograma, ponajviše smanjivanjem udjela masnog tkiva u tijelu), neke služe regulaciji poremećenih biokemijskih vrijednosti u krvi (normalizaciji razine kolesterola, šećera ili ‘loših’ masnih kiselina), neke su namijenjene za build-up mišićne mase, neke za smanjivanje izloženosti alergogenim nutrijentima, neke su osmišljene kao potpora i protekcija određenim tjelesnim funkcijama i organima (dijeta ‘za srce’, ‘za mentalno zdravlje’), a neke se osim na zdravlje fokusiraju na etička pitanja prehrane (vegetarijanska i veganska dijeta).
DIJETALNI REŽIMI POD POVEĆALOM STRUČNJAKA
U pokušaju da se što realnije procijeni i rangira učinak različitih dijetalnih režima na zdravlje ljudi, u organizaciji The US News and Word Report portala okupljen je oveći tim sastavljen od nutricionista i liječnika različitih specijalnosti do marketinških stručnjaka i dijetologa, koji su nakon opsežne i sustavne analize donijeli svoj pravorijek, te dodijelili svojevrsne Oscare za dijete za 2019. Štoviše, najbolje dijetalne protokole su razvrstali u kategorije – od ‘ukupno najbolje dijete’ do najboljih za pojedine specifične namjene: za brzo skidanje kilograma, za dijabetes, za krvni tlak, za opće zdravlje…
Analizirali su sveukupno 41 dijetu, od onih koje se provode već desetljećima, do onih koje su odnedavno iskočile u žarište pozornosti. Jednoglasni je zaključak da u kategoriji ‘Best Diet Overall for 2019.’ prvo mjesto zauzima mediteranska prehrana, pri čemu je uzet u obzir njen povoljan utjecaj na različite parametre – od kontrole tjelesne težine i regulacije zdravih razina masnoća i šećera u krvi, preko učinka na kardiovaskularno zdravlje, sve do financijske isplativosti i lakoće provođenja dijetnog režima.
Paleo-dijeta: slikovni prikaz izbora namirnica
U toj kategoriji drugo mjesto zauzima dijeta za regulaciju povišenog krvnog tlaka, DASH (Dietary Approach to Stop Hypertension), a na trećem mjestu ‘best overall’ popisa je fleksitarijanska prehrana, koja je u načelu vegetarijanska dijeta u kojoj je dopuštena povremena konzumacija mesa i bjelančevina životinjskog porijekla.
Klasična vegetarijanska dijeta je na 11. mjestu, a veganska prehrana zauzima 20. mjesto.
Paleo-dijeta se plasirala na 33., dok je zadnjih par godina ultra-mega-turbo popularna keto-dijeta rangirana na podjeli 38. mjesta od 41 ocijenjene dijete, što je zanimljiv podatak jer je upravo keto-dijeta prošle godine bila medijski najeksponiranija i s najbrže rastućom popularnošću među onima koji pokušavaju brzo reducirati tjelesnu težinu.
AND OSCAR GOES TO…
Prehrambeni režimi su ocjenjivani u sedam bodovnih kategorija:
brzi gubitak težinedugoročni, trajni gubitak težinedjelovanje na kardiovaskularno zdravljedjelovanje na dijabeteslakoća pridržavanja režimu dijetenutricionalna ispravnost dijeterizičnost dijete za zdravlje.
Sve dijete su bodovane unutar svih navedenih kategorija, a potom su prema ocjenama rangirane u skupine:
- najbolja dijeta ukupno
- najbolja dijeta za redukciju tjelesne težine
- najbolja dijeta za dijabetičare
- najbolja dijeta za kardiovaskularno zdravlje
- najbolja dijeta za pravilnu i zdravu prehranu
- dijeta koju je najlakše primjenjivati
- najbolja dijeta temeljena na biljnim namirnicama
- najbolja dijeta za brzi gubitak kilograma (izdvojena kao zasebna kategorija).
Prema mišljenju stručnjaka, zajednički nazivnik svih najbolje ocijenjenih dijeta bio je korištenje voća, povrća, graha, mahunarki, cjelovitih žitarica, sjemenki, orašastih plodova i izbjegavanje pretjeranog termičkog prerađivanja hrane.
MEDITERAN U SRCU, MEDITERAN U TRBUHU
Dodajmo da je mediteranska dijeta ne samo ‘overall winner’, već je pobijedila i u nekim od specijalnih kategorija (među dijetama temeljenim na biljnim namirnicama, dijetama za dijabetičare, dijetama za zdravu prehranu, dijetama koje je lako primjenjivati i dijetama za kardiovaskularno zdravlje). Zašto je baš mediteranski tip prehrane odnio titulu sveukupnog dijetnog šampiona? Mediteranska prehrana bogata je voćem, povrćem, ribom, maslinovim uljem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima. Dopuštena su i jaja, mliječni proizvodi i perad. Prema mišljenju stručnjaka, svaka od tih komponenti je zdrava i osigurava zdravu prehranu i zdravlje.
Da se mene pita kako bi dijeta trebala izgledati…
Takvu dijetu je lako naučiti i pridržavati je se, za razliku od većine drugih dijeta koje su nerijetko komplicirane i traže opsežan mentalni i fizički angažman oko izbora vrste i količine namirnica i njihove priprave. Istraživanja su pokazala da je mediteranska prehrana korisna i za crijeva. Sadržaj vlakana u takvoj prehrani pomaže održavanju uredne, pravilne stolice. Osim toga podržava ‘dobre’ crijevne bakterije koje sudjeluju u brojnim tjelesnim funkcijama, uključujući imunitet. Antioksidativni i protuupalni sastojci ove dijete su korisni za usporavanje procesa starenja i poboljšanje moždane funkcije. Komponente bogate kalcijem djeluju povoljno na poboljšanje zdravlja kostiju i mišića, osobito kod žena u postmenopauzi.
Mediteranska dijeta je pogodna za prehranu u nekolicini kroničnih poremećaja i bolesti, uključujući dijabetes, dislipidemiju ili povišen kolesterol, gubitak pamćenja i demenciju, rak dojke, depresiju… A pomaže i u održavanju tjelesne težine unutar vrijednosti koje preporučuju stručnjaci.
KONSENZUS, A NE KONFUZIJA
Svrha ovakvog stručnog, nutricionistički i zdravstveno argumentiranog rangiranja prehrambenih režima jest slanje javne poruke o dijetama koje bi trebalo slijediti ukoliko se želi zdravo hraniti. Želja je argumentirano pomoći ljudima koji u šumi brojnih (nerijetko marketinški prenapuhanih i dezinformirajuće razvikanih) dijeta pokušavaju za sebe naći optimalnu prehranu i pružiti stručne, sveobuhvatne, pouzdane informacije. Na taj način se pokušava jasno razdvojiti one dijete koje traže svojih 15 minuta slave (i zarade!) od onih koje se kvalitetno temelje na činjenicama koje znamo o osnovama zdrave prehrane.
Riječima jedne od nutricionistica iz ocjenjivačkog tima: ‘Želimo po pitanju izbora pravih dijeta zamijeniti kontroverzu i konfuziju stručnim konsenzusom’.
Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.
wpDiscuz