Koliko je poznato, u prostoru tvrđave hercega Stjepana na brdu Buturovica, iznad Ljubuškog, u narodu zvanoj kula Herceguša, počela su prva arheološka istraživanja.
Predstavljajući početne radove njihov voditelj arheolog Mirko Rašić, asistent na Studiju arheologije Sveučilišta u Mostaru, kaže:
“Riječ je o probnim i sondažnim arheološkim istraživanjima kojima je cilj iskopavanje unutar prostora palasa koji je planiran za obnovu, na čemu smo do sada izradili idejnu i glavnu tehničku i projektnu dokumentaciju s planom konzervacije, restauracije, rekonstrukcije, troškovnikom, tehničkim opisom i drugim potrebnim analizama koje će omogućiti u perspektivi, investitoru ili izvođaču radova da obnovi ovaj lokalitet. Jedan dio te priče su i ova probna ili sondažna arheološka istraživanja kojima želimo sakupiti što više informacija o kulturnom depozitu.
Ideja je da pronađemo neke supstrukcije koje kasnije moramo ubaciti u troškovnik i opis radova, kako bismo mogli u potpunosti isplanirati projekt obnove samog lokaliteta”, obrazlaže voditelj radova Rašić te naglašava: “O dosadašnjim istraživanjima možemo kratko reći da smo ustanovili da ima jedan dobar dio depozita arhitekture ili kamenih amorfnih blokova koji su se obrušili na taj sloj unutar same tvrđave, a ispod njega se nalazi prva faza, najrecentnija, pretpostavljamo, ranonovovjekovna faza aktivnosti tog lokaliteta. Sad očekujemo one dublje, starije slojeve, očekujemo da će oni govoriti o razdoblju kasnog srednjeg vijeka pa čak i srednjeg i ranog srednjeg vijeka. Kako se bude širila obnova lokaliteta koja će, dakle, ovisiti o europskim prekograničnim fondovima, trebala bi uslijediti daljnja istraživanja.” “Ovo su samo pokusna istraživanja”, ističe arheolog Rašić, “prije same obnove.
Pomoći će nam da možemo lakše planirati obnovu, a u slučaju obnove, tijekom tih radova radit će se sustavna arheološka istraživanja na cijelom području tvrđave”. Prema riječima arheologa Rašića, istraživanja za sada financiraju općina Ljubuški u suradnji s Javnim poduzećem Parkovi koje je preuzelo obvezu upravljanja kulturno-povijesnom baštinom na prostoru općine Ljubuški.
Ambiciozan plan
“Mi smo ovoj priči krenuli sustavno, prva stvar bila je izrada idejne i glavne tehničke projektne dokumentacije. Vrlo je važno da se radi sustavno, da imate sve planove, pa i plan arheoloških istraživanja i onih restauratorskih, konzervatorskih, pa čak i rekonstrukcije s jasnim tehničkom opisom, s jasnim predmjerima i proračunima prije same obnove. Takvu tehničku dokumentaciju vi uvijek možete iskoristiti. Mi ćemo je za početak, iskoristiti na prijavu za europske prekogranične fondove koji su trenutačno aktivni.
Pronašli smo partnere u gradu Solinu iz Republike Hrvatske i gradu Ulcinju iz Crne Gore”, zaključuje arheolog Rašić. Plan je ambiciozan jer podrazumijeva uz oživljavanje tvrđave hercega Stjepana, oživiti i rimski vojni logor na Gračinama. U cijeloj priči zanimljiv je podatak da na prostoru tvrđave hercega Stjepana nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja pa su svi zaključci vezani za nju uglavnom bazirani na procjenama, piše Večernji list BiH.