Zanimljiv izbor odvijao se u četvrtak u Unsko-sanskoj županiji (kantonu) sa sjedištem u Bihaću. Rasim Halkić i Anel Šahinović prepirali su se tko će od njih dvojice dobiti poziciju koja inače pripada Hrvatima – mjesto dopredsjednika županijske skupštine. Kako se, prema izvješću Hine, nisu mogli dogovoriti, uzeta je stanka te je nakon dužeg nagovaranja i vjerojatno trgovanja, skupštinska većina koju čini više bošnjačkih stranaka izabrala Halkića, inače člana SDP-a.
Ali, tu nije kraj Ramizovoj političkoj karijeri kao novopečenog Hrvata. On ili možda Anel Šahinović, ovisno kako su se dogovorili, bit će iz te županije izabrani kao hrvatski zastupnici u Dom naroda. Naime, prema zadnjoj odluci Središnjeg izbornog povjerenstva iz svake županije u Federaciji BiH se bira po jedan zastupnik svakog konstitutivnog naroda.
Tamo gdje Hrvata nema, jer su malobrojni pa nisu ni mogli dobiti vijećnika u županijskim skupštinama, kao što je to očito slučaj u Unsko-sanskom kantonu, uskaču obično Bošnjaci predstavljajući se kao Hrvati. Tako dobivaju pozicije na svim razinama vlasti. Tako su se i u Goraždu, gdje danas živi jedva nekolicina Hrvata, pojavili ‘hrvatski predstavnici’. Edin Fejzić za sebe tvrdi da je Hrvat islamske vjeroispovijesti te popunjava mjesto koje pripada hrvatskim predstavnicima.
No, u ovim slučajevima ne radi se samo o uzimanju plaća i drugih sinekura koji tradicionalno pripadaju političarima na određenim pozicijama. Ramiz Halkić ili Alen Šahinović vjerojatno neće biti jedini Bošnjaci koji će biti predstavnici Hrvata u Domu naroda. Ako bošnjačke stranke iz drugih županija uspiju progurati šest tako izabranih zastupnika (od 17 koliko ih pripada Hrvatima), onda mogu, ako to budu željeli, uspostaviti vlast u Federaciji BiH bez izabranih predstavnika hrvatskih stranaka.
Hrvatski političari iz BiH takav izbor ocjenjuju očitim zloporabama s lažnim nacionalnim izjašnjavanjem kako bi se popunile hrvatske pozicije. „Ovo nije prvi put da se manipulira s nacionalnim predstavljanjem. U BiH je to iznimno opasno jer se tako Hrvate nastoji izbaciti iz vlasti i to ne samo u Unsko-sanskoj županiji nego i u Federaciji BiH”, komentirao je za Hinu ovaj igrokaz član vodstva Hrvatskog narodnog sabora Ivan Musa.
Ako nekome ni nakon ovog slučaja nije jasno što se to događa u BiH, i kakve posljedice sa sobom nosi izbor Željka Komšića, s obzirom na to da ga za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nisu birali Hrvati nego Bošnjaci, onda mu je teško iznaći neki bolji argument. Pritom, izbor Ramiza ili Alena kao predstavnika Hrvata ne bi bio sporan da su se oni i prije ovog četvrtka izjašnjavali kao pripadnici hrvatskog naroda.
Nismo u mogućnosti to provjeriti, ali vjerojatno nisu, kao što Hrvati nisu bili ni oni koji su svojedobno birani iz Goražda dok to nije postalo unosno zanimanje. Uz to, u slučajevima Komšić, Halkić… i drugi koji će, po svemu sudeći, slijediti, bit je u tome da se takvim biranjem provodi zloporaba vezana uz nacionalno predstavljanje s ciljem izbacivanja iz političke igre i uopće iz vlasti bosanskohercegovačkih Hrvata.
Po ovom sustavu, Bošnjaci zauvijek mogu birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako su Hrvati tamo konstitutivni narod. Ovaj put su se odlučili za Željka Komšića, sljedeći put to može biti i spomenuti Ramiz Halkić, koji će i u županiji, a vjerojatno i u Domu naroda steći iskustvo predstavljajući se kao Hrvat. Ovakvi izbori su zapravo toliko apsurdni i izvan pameti da je zapravo teško povjerovati da su i istiniti.
wpDiscuz