Trenutno su posve nepredvidljive posljedice Brexita, ali je moguće da će Europska unija i dalje smanjivati, izjavio je australski povjesničar Christopher Clark.
U intervjuu za njemački dnevni list Die Welt, on je rekao kako to i nije najgora opcija za EU. Naime, ako europsko jedinstvo postane nemoguće održati, Europska unija mora biti spremna osloboditi se prekomjernog tereta, kao što su u XIX stoljeću činili brodovi na otvorenom moru.
Danas vrlo malo ljudi vjeruje u mogućnost stvarnog društvenog napretka i bolju budućnost, rekao je svjetski poznati australski povjesničar, trenutno predavač na Cambridgeu, Christopher Clark. U intervjuu za njemački list Die Welt je rekao “da je budućnost u određenoj mjeri iscrpljena, na Zapadu – u svakom slučaju”.
“Međutim, čak i u Putinovoj Rusiji je sada gotovo nemoguće vidjeti nešto više od pokušaja očuvanja statusa quo sa svim raspoloživim sredstvima”, vjeruje povjesničar.
Po njegovom mišljenju, stare vrijednosti su ili stvar prošlosti ili se više ne čine uvjerljivima. S točke gledišta povjesničara Christophera Clarka, europski populisti se temelje na ideji koju je formulirao George Orwell: “Tko kontrolira prošlost, kontrolira budućnost”. Stoga namjerno pokušavaju koristiti povijest kako bi ojačali nove ideje i ponovo otvorili neriješena pitanja.
Što se tiče migracijske politike Angele Merkel, Christopher Clark u njoj vidi pokušaj da ljudima ulije hrabrosti pred velikim poteškoćama. Istaknuo je da se Nijemci našeg vremena neprestano suočavaju s problemima koji zahtijevaju odgovore na pitanja koja do sada nisu bila tako hitna.
Povjesničar smatra da je “usporavanje političke povijesti” glavna karakteristika vladavine Angele Merkel. Donesene su samo dvije velike odluke, ona migraciji i atomskoj energiji, ali je u ostalim područjima sve se stalno sprečavala i zaustavljala. Donald Trump, sa svojom nestrpljivošću i kaotičnim objavama na Twitteru, sušta je suprotnost kancelarki Merkel.
Prema povjesničaru sa Sveučilišta u Cambridgeu, klimatske promjene i drugi problemi nas upućuju da možda budućnost neće biti samo loša, već da je možda uopće neće biti. Kada govori o budućnosti Europske unije, Christopher Clark kaže kako ona izgleda potpuno nepredvidljiv. Još nije jasno koje će posljedice za EU biti Brexit. Međutim, on vjeruje da će one biti mnogo dublje nego što se uobičajeno vjeruje, jer ovo je neobičan događaj i za Veliku Britaniju i za cijelu Europu.
Profesor Clark se nada da se Brexita na kraju neće ni biti, iako razumije da je to više želja i razmišljanje. Napominje kako je Ujedinjeno Kraljevstvo oduvijek željelo imati poseban status i nikada nije bilo potpuno ukorijenjeno u EU, stoga će se možda lakše nositi s onim što bude slijedilo nakon njezina napuštanja.
“S druge strane, suradnja Njemačke i Francuske imaju posebnu ulogu, a ostatak Europe, ako bude potrebno, može se svesti na zapadnoeuropsku jezgru. U ovom slučaju postaju upitni i Španjolska, Portugal i Italija, jer su njihove vlade previše nepredvidive”, tvrdi prof. Clark.
Prema njegovu mišljenju, to ne bi bio loš posao. Naravno, on bi želio da Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka ostanu u EU.
“Međutim, ako se zbog njih više ne bude mogao postizati konsenzus, potrebno je biti pragmatičan i spremno se oslobodi dijela tereta, poput brodova na otvorenom moru u XIX stoljeću”, naglasio je Clark.
Prema njegovim riječima, Europska unija se desetljećima širila na dobrovoljnoj osnovi i nikada nije pozivala na osvajanje, što smatra iznimno pozitivnim.
“Čelnici i vlade većine europskih zemalja sada više vole postupati vrlo pažljivo.U bavljenju s Rusijom, svi su vođeni željom da se izbjegnu velike nesuglasice. Zapad u okviru situacije nakon raspada Sovjetskog Saveza nije djelovao previše pametno i napravio je niz pogrešaka.
Međutim, Putinov antagonizam prema Zapadu je postao njegov oslonac u vanjskoj politici, ali i u vezi potrebe jačanja moći unutar zemlje. Angela Merkel vrlo ispravno postupa u održavanju redovitog dijaloga s Vladimirom Putinom. Kontakt nije razbijen, a to je najvažnije, bez obzira na to što dvije strane mislile jedna o drugoj”, izjavio je profesor Christopher Clark u intervjuu za njemački dnevni list Die Welt.
wpDiscuz