Željko Komšić sinoć se proglasio iznad Ustava BIH, iznad Ustavnog suda BIH i dao svoje tumačenje stvarnosti u BIH. Ustavni sud BIH nije proglasio što je proglasio nego je proglasio ono što Komšić kaže da je proglasio. Konstitutivnost nije natkrovljujuće načelo, nego nije, premda u presudi Ustavnog suda BIH po apelaciji Izetbegović stoji da jeste, i premda je po toj odluci uposlen Komšićev kolega Pudarić.
Zamislimo sada da je Dodik, nakon odluke Ustavnog suda o Januaru Devetom, kazao: Ustavni sud nije dokinuo Jaunar Deveti i nije točno da u odluci stoji kako je odluka da je krsna slava RS-a protivna ustavnim načelima nego tamo piše nešto drugo. Zamislimo da je Dodik kazao – Nećemo uvesti Vijeće naroda u RS jer to ne stoji u odluci Ustavnog suda, i Ustavni sud uopće nije presudio da Bošnjaci i Hrvati imaju ući u institucije RS-a.
Koliko NATO bombi bi taj dan letjelo na Banja Luku?
Očekujemo oštre sankcije OHR-a i Maureen Cormack, stavljanje Komšića na crnu listu, ili čak smjenu dotičnog. Baš onako kako je OHR smjenjivao sve druge. Ili neka zauvijek šute.
U intervjuu koji je emitirao javni servis BHT 1 Komšić je kazao kako je važno shvatiti ( mi ne shvaćamo, samo on shvaća) da Ustavni sud BiH ne može tumačiti jasne odredbe Ustava nego je on u presudi po žalbi Bože Ljubića samo utvrdio kako je državni izborni zakon u određenim člancima u koliziji s Ustavom Federacije BiH.
Riječ je o odredbi iz izbornog zakona koju je Ustavni sud stavio izvan snage, a glasila je kako se iz svake županije bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Kaže da su netočne tvrdnje da je konstitutivnost naroda iznad svih drugih načela
U interpretacijama o tome što ta presuda znači propustilo se opaziti kako je ustav Federacije BiH propisao da se takav zastupnik delegira ako je neposredno izabran u županijsku skupštinu i to je, tvrdi Komšić, sve na što se sudski pravorijek odnosi. (Ovdje se radi o notornoj laži jer je odluka Ustavnog suda napisana na nizu stranica, ne u jednom pasusu. Komšić svjesno obmanjuje javnost, radeći za nekadašnje vojnike džihada, koji su danas političari)
Tvrdnje kako iz presude proistječe da je konstitutivnost naroda iznad svih drugih načela u BiH, na čemu inzistiraju iz HDZ-a, netočne su, a takvo načelo nije nigdje spomenuto u Ustavu, Komšićevo je tumačenje. (Spomenuto u presudi Izetbegović, 2000.g)
Odlučno je opovrgnuo kako presuda u slučaju Ljubić može imati bilo kakve veze s načinom biranja članova Predsjedništva BiH, pa tako ne može biti ni temelj nijekanja njegova izbornog legitimiteta.
Iznio je i svoje viđenje stanja u regiji, odnosno prijetnji kojima je izložena. Tvrdi kako opasnost u kontinuitetu predstavljaju tri velikodržavna projekta – velikoalbanski, velikosrpski i velikohrvatski.
“Oni su nekad slabiji, nekada jači, no oni su tu i ne treba se praviti lud. Te priče nisu završene i ovisi o tome tko je na vlasti, no riječ je o političkom i društvenom procesu u regiji Balkana”, zaključio je Komšić.
Važno da velikobošnjaštva nema. U svakom slučaju, prisjetimo se – Komšić nije sin ni srpskog oca, ni bošnjačkog, ni albanskok. On je sin Hrvata. I naša je nacionalna sramota. U povijesti čovječanstva, ovakav slučaj se ne pamti.
wpDiscuz