Michael Cohen, nekadašnji osobni odvjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, priznao je da je pregovarao s Rusima o gradnji tornja u Moskvi i to tijekom Trumpove predsjedničke kampanje. Kako piše New York Times, COhen je raspravljao o projektu u više od tri navrata, a svaki put je obavještavao članove predsjednikove obitelji.Sve to dolijeva dodatno ulje na vatru koja je zapaljena kada je Cohen priznao da je lagao tijekom ispitivanja pred američkim parlamentom.
Michael Cohen imao je mnoštvo razloga za prihvatiti igru kada je njegov odvjetnički tim zasjeo raspraviti njegov slučaj prošlog vikenda s federalnim tužiteljima. Ured državnog tužiteljstva s Manhattana imao je svjedočenja Cohenovog računovođe i poslovnih partnera, kao i izvještaje iz banaka, porezne prijave i zahtjeve za kreditima, što je sve skupa ukazivalo da nije samo on, Cohen, upetljan u kriminalne radnje, nego i njegova supruga koja je porezne obrasce ispunjavala skupa s njim.
Tužitelji su tada najavili da bi Cohenu mogli natovariti skoro 20 točaka optužnice takve težine da bi mu mogla prijetiti dugogodišnja zatvorska kazna, a usto i teške novčane globe.
Povrh toga, David Pecker, predsjednik uprave American Media Inc., koja izdaje National Enquirer, tužiteljima je dao podatke o plaćanjima koje je Cohen dogovorio sa ženama koje su tvrdile da su s predsjednikom Trumpom imale seksualne odnose, kao i dokaze o tome da je Trump znao za sve te dogovore. Svjedočanstva o tome kako se Cohen iz žestokog branitelja Trumpa prometnuo u njegovog zloslutnog kritičara, potječu iz krugova bliskih samom Cohenu, te ostalih koji su redovito dobivali izvještaje o razgovorima ljudi iz tužiteljstva.
Tjednima se predsjednik distancirao od Cohena, dotle da mu je čak prestao plaćati za njegove pravne usluge iako je riječ o čovjeku koji ga je godinama zastupao na razne načine. Tako je postalo jasno da je Trump, pod pritiskom, ostavio Cohena da se sam nosi s problemima.
Cohen je pod zakletvom pred krcatom sudnicom doveo do spektakularnog trenutka bez presedana u američkoj povijesti. Priznao je dva kaznena djela za koje je rekao da ih je počinio po nalogu čovjeka koji će postati predsjednik. Ukupno je priznao osam federalnih zločina, uključujući utaju poreza i laganje banci, što je bila kruna višemjesečne istrage njegovih poslovnih aktivnosti i rada za Trumpa kao njegovog osobnog odvjetnika. A to je onda značilo da se pred predsjednikom otvorio novi, vrlo opasan pravosudni front.
Cohen je na sudu rekao da mu je Trump naložio da tijekom kampanje 2016. dogovori novčane isplate dvjema ženama koje su tvrdile da su s budućim predsjednikom imale seksualne afere. Tužitelji su tvrdili da su time prekršena pravila o iznosima za priloge kampanjama, te o korporativnim prilozima.
Tek nekoliko dana kasnije je Trump negirao da je Cohenu rekao da ode kupovati šutnju tih žena, te je, uskočivši sam sebi u usta u odnosu na ranije izjave, rekao da je o uplatama doznao tek kasnije, kao i to da su uplate išle iz njegovih osobnih sredstava, ne iz njegovog budžeta za izbornu kampanju 2016. Osoba upućena u aktualno stanje kaže da se istraga o tom dijelu nastavlja.
Ono najvažnije je da, iako Cohena nagodba na sudu ne obvezuje na daljnju suradnju, ona mu ostavlja otvorena vrata za novi razgovor po tom pitanju i s tužiteljstvom iz Južnog distrikta New Yorka i s posebnim savjetnikom Robertom Muellerom (koji već mjesecima istražuje rusku vezu iz američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Trump). Sud je Cohenu izrekao zaštitnu mjeru i ograničio mu kretanje na grad New York, na Chicago – gdje Cohen ima svoj drugi biznis, na južnu Floridu – gdje mu žive roditelji, te na Washington DC gdje stanuje. Nagodba, također, ne sprečava daljnji kazneni progon i nove optužbe protiv Cohena.
Sada, kada je Cohen priznao da je lagao i oko toga, pitanje je u koliko problema je uvalio američkog predsjednika. Sigurno je da istraga i ispitivanja neće stati tek na priznanju.
Tužitelji su optužnicu djelomično izgradili na materijalu što su ga zaplijenili u premetačini po Cohenovom uredu, domu i sobi u hotelu 9. travnja, kada su pronašli snimke i druge dokumente koji svjedoče o nezakonitom financiranju kampanje.
Istražitelji su se vrlo brzo usredotočili na Cohenove odnose s American Media Inc., te na ulogu te tvrtke u postizanju dogovora s Trumpom. Pecker je bio otvoreni poklonik Trumpove kandidature. Tužitelji su rekli da je Pecker ponudio pomoć kako bi ušutkao negativne priče o Trumpu koje bi mogle doći do National Enquirera, što je praksa koju se u biznisu naziva “uhvati i ubij“.
Ispalo je da su glavni ljudi American Media bili uključeni u oba dogovora o ušutkavanju koji su predstavljali temelj Cohenovog priznanja krivnje o kršenju zakona o financiranju kampanje. Jedan se odnosio na isplatu 130.000 dolara Stephanie Clifford, bivšoj porno glumici koja je profesionalno nastupala pod imenom Stormy Daniels, kako bi ju se držalo podalje od javnosti pred kojom je bila spremna progovoriti o svojoj navodnoj aferi s Trumpom. O toj isplati prvi je u siječnju pisao Wall Street Journal.
Drugi dogovor odnosio se na isplatu 150.000 dolara bivšoj Playboyevoj djevojci Karen McDougal za njenu ekskluzivnu priču o navodnom preljubničkom odnosu nje i Trumpa, za priču na koju je American Media otkupila prava u kolovozu 2016. na poticaj Cohena. Priča potom doista nije objavljena. O isplati je WSJ prvi izvijestio u studenom 2016.
Nekoliko dana prije premetačine Cohenovih prostora, 5. travnja, Trump je izjavio pred novinarima u svom Air Force One da nije znao za isplatu Cliffordici i uputio ih je na Cohena. “To ćete morati pitati Cohena. Michael je moj odvjetnik”, kazao je.
Osoba koja je jako upućena u taj događaj kaže da je te noći Cohen bio na jahti Trumpovog donatora Franklina Haneyja na pristaništu u Miamiju, te da je bio vrlo srdit zbog Trumpovog distanciranja od isplate Cliffordici, da je, dok su ostali ispijali svoja pića, stao glasno psovati.
Nalog za premetačinu izdan je 9. travnja, njime se tragalo za materijalom i informacijama o širokom rasponu stvari, uključujući one koje se odnose na isplate gospođama Clifford i McDougal. Istodobno su istražitelji uputili poziv na razgovor Peckeru, odgovornima u American Media, te u Trump Organization, grupi u kojoj se nalaze Trumpove tvrtke. Istražitelji su naveli da su imali razlog za zabrinutost da bi bez te pretrage Cohenovih prostorija “dokumenti mogli biti uništeni bez zapisao o tome”, stoji u sudskim spisima.
Istražitelji iz Južnog distrikta rekli su da je istraga Cohena djelomično bila potaknuta iz ureda posebnog savjetnika. Kada je došlo do tog poticaja i je li ured posebnog savjetnika (Roberta Muellera, bivšeg direktora FBI-a) već odranije istraživao Cohena. Prema upućenim izvorima, posebni savjetnik je Cohena istraživao od listopada 2017., a moguće i ranije.
Uoči prepada, istražitelji su već dobili tajni nalog za pretragu niza e-mail računa koje je koristio Cohen, kazali su to na sudu. Ranije te iste godine na razgovor su pozvali i Cohenovog bivšeg računovođu Jeffreyja A. Getzela koji je vodio Cohenove osobne i poslovne porezne prijave.
U svibnju je Cliffordičin odvjetnik Michael Avenatti objavio memorandum o detaljima isplata Cohenu iz kompanija AT&T i Novartis, kao i iz jedne investicijske kompanije povezane s ruskim oligarsima. Federalni agenti istraživali su je li Cohen lobirao kod tih kompanija za službenike iz Trumpove administracije, a da se nije registrirao kao lobist.
Cohen se na početku činio da se nikada ne bi okrenuo protiv predsjednika. Iako je njihov odnos u to vrijeme bio buran, Trump je cijenio Cohenovu apsolutnu odanost. Na dan premetačine, Trump je nazvao taj događaj “sramotom” i “lovom na vještice”. Vrlo brzo nakon travanjskih premetačina Cohenov odnos s Trumpom počeo se kvariti.
Razlaz je započeo oko računa za odvjetničke usluge, kazala je osoba koja je o tome razgovarala s Cohenom. Nakon premetačina Trumpova obitelj platila je dio Cohenovih računa, no ubrzo su plaćanja prestala. Cohen se osjetio izloženim. Javni komentari Rudyja Giulianija, Trumpovog pravnog zastupnika, dodatno su udaljili predsjednika i Cohena.
Cohen je svojim suradnicima i prijateljima rekao da osjeća da Trump više ne stoji iza njega, otkrio im je da predsjednik nije osobno ponudio da mu plati troškove koje je imao zbog istrage na Manhattanu, za što je rekao da ga je dovelo na rub bankrota.
Njegovi problemi još su se i zaoštrili u svibnju kada je njujorški taxi mogul Evgeny Freidman, koji je vodio taxi biznis u vlasništvu Cohena i njegove rodbine, izjavio na sudu da je kriv za poreznu prevaru, te je dogovorio suradnju s federalnim tužiteljima u istrazi protiv Cohena. Do tada su istražitelji i Porezna uprava već imali na nišanu Cohenove poreze na osobne prihode.
U razgovoru s potencijalnim svjedokom u lipnju i srpnju, otkriva osoba koja je upoznata s tim razgovorom, imali su “vrlo konkretna” pitanja o raznim poreznim prijavama.
“Znali su što žele, znali su što već imaju i tada su krenuli po to”, kazala je ta osoba.
Krajem srpnja Cohen je otvoreno raskinuo s Trumpom. Osobna prijelomna točka kod Cohena bio je razgovor s njegovim ocem Mauriceom Cohenom, preživjelim iz Holokausta. Otac ga je nagovarao da prestane štititi predsjednika, rekavši da nije on preživio Holokaust zato da bi se sada njegovo ime prljalo Trumpom. 20. lipnja Cohen je istupio iz Republikanskog nacionalnog komiteta gdje je bio zamjenik predsjednika za financije i po prvi put je na Twitteru objavio otvorenu kritiku svog bivšeg šefa:
“Kao sin preživjelog iz Holokausta u Poljskoj slike i zvukovi politike razdvajanja obitelji slamaju mi srce.” Do tada Cohen je angažirao njujorškog odvjetnika Guya Petrilla kako bi ga zastupao u istrazi odvjetništva s Manhattana. Već sam izbor Petrilla bio je znak da je Cohen spreman surađivati, jer je Petrillo nekoć bio šef ureda javnog odvjetništva za kriminal. A nakon toga Cohen je za ABC News rekao u intervjuu i to da je on odan u prvom redu svojoj obitelji, potom zemlji, a ne predsjedniku.
Tako se došlo do srpnja kada je u javnost procurila snimka koju je Cohen potajno snimio, a na kojoj se čuje razgovor njega i Trumpa iz rujna 2016. o kupovini autorskih prava na priču McDougalice. Predsjednik je tada negirao tu aferu. Predsjednički odvjetnički tim tada se, u pogledu snimke zaplijenjene 9. travnja, pozivao na pravo privatnosti odnosa između odvjetnika i klijenta. U tjednu javne objave te snimke istraga se ubrzala, svjedočili su ljudi bliski istrazi.
Federalnim tužiteljima zaprijetilo je da probiju rujan kao rok za optužnicu protiv Cohena. Nakon toga morali bi ili pričekati da prođu međuizbori za američki Kongres, što su smjernice ministarstva pravosuđa, ili da riskiraju žestoke kritike da time utječu na ishod izbora. Prema upućenim izvorima trebali su po rasporedu saslušavati svjedoke sve do ovog tjedna, ali su sve to otkazali nakon što su prošlog vikenda postigli dogovor s Cohenom.
S obzirom na politiku ministarstva pravosuđa da se ne tuži aktualne predsjednike, Cohenovo priznanje krivnje i javne posljedice tog priznanja po Trumpa bilo je najviše čemu su se tužitelji mogli nadati. Priznanje krivnje je značilo da su time izbjegli sporno i dugo suđenje, te su mogli osloboditi resurse za daljnje istrage.
Federalni tužitelj s Manhattana ispunio je u kolovozu sudski dokument, tada još pod kodnim nazivom “SAD protiv nepoznate osobe”, signalizirajući da je u pripremi dogovor o priznanju krivnje. Idućeg dana, tek nekoliko sati nakon što je Cohen implicirao umiješanost Trumpa u kriminal, jedan od Cohenovih odvjetnika, Lanny Davis, pojavio se na televiziji i rekao da Cohen ni u kom slučaju nije spreman prihvatiti pomilovanje Trumpa, nego “malo je reći da se veseli reći posebnom savjetniku sve što zna”.
Članak je u cijelosti preuzet s Wall Street Journal.
wpDiscuz