Kad nekoj od zemalja ide jako dobro, prihodi rastu a dugovi se smanjuju, možemo reći da stanovnici te zemlje žive dobro. No uvijek može bolje, posebno kada je riječ o budućnosti, posebno onih koji su na kraju svog radnog vijeka. Umirovljenika. Upravo oni mogli bi imati najviše koristi od dobrog razdoblja u kojoj se nalazi zemlja poznata i mnogim Hrvatima. Češka.
Danas ta zemlja nosi titulu, kako piše Bloomberg, najbogatijeg bivšeg sovjetskog satelita, zemlje koja polako otpušta kočnice i tradicionalne kontrole potrošnje koje su podupirale jedan od najsnažnijih europskih proračuna. Pet godina nakon što je strogi pristup štednji pogoršao dugogodišnju recesiju, došao je kraj odricanju.
Najavila je to Alena Schillerova, prva ministrica financija u zemlji sa 10.6 milijuna stanovnika. Dodatna sredstva bit će uložena tamo gdje su najpotrebnija, u mirovinske naknade, plaće zaposlenih u javnom sektoru i u dugoročne infrastrukturne projekte.
“Naš glavni prioritet u sljedećih nekoliko godina je poboljšati uvjete života starijih građana. Nema li boljeg trenutka za povećanje mirovina od onog kada je zemlja u trenucima prosperiteta? Mislim da nam dobro ide i mislim da bi naše društvo trebalo podijeliti benefite ekonomskog rasta s onima u potrebi”, naglasila je ministrica.
I dok se npr. Italija i dalje muči sa svojim problemima, Češka uživa zbog nedostatka istih. Zbog ove iznenadne sreće u njihovom proračunu mogli bi biti čak i viška. Ministrica je odbacila kritike kako je cilj ovih najavljenih mjera povećati popularnost vladajuće strukture, i odbacila je upozorenja o fiskalnim rizicima koji proizlaze iz pada ili krize.
Da zasada mogu uživati u blagodatima štednje i rada, pokazuju i podaci kako je njihova ekonomija bila ona najstabilnija unutar EU u 2017. godini. Tome je uvelike pomogla i činjenica kako Češka imaj najnižu stopu nezaposlenosti u EU a bilježi i najbrži rast plaća u 15 godina te najniži omjer duga u Europi.
Zabilježeni višak u proračunu veći je od onih Njemačke i Švedske. Ministrica naglašava kako će državni proračun biti balansiran ili imati manji višak, umjesto planiranog deficita od 2,2 milijarde dolara. Manjak od oko dvije milijarde u predviđanjima njezinog ministarstva za razdoblje od 2019. do 2021. mogao bi biti manji.
“Već tradicionalno radimo konzervativnije prognoze, pa je tako rezultat proračuna gotovo uvijek puno bolji do planiranog”, objasnila je.
Predloženi deficit, kako kaže, trebao bi “ublažiti gospodarske rezultate, iako bi bilo logično nastaviti smanjivati deficit, što se nadam da ću uspjeti”. Najave povećanja plaća i mirovina aktivirali su i upozorenja National Fiscal Councila, nezavisne nadzorne agencije koja kaže kako radna verzija proračuna za 2019. godinu potiče tzv. obveznu potrošnju i ograničava prostor za buduće poticaje.
Milijarder i premijer Andrej Babiš, bivši ministar financija, obećao je više sredstava uložiti u bolnice, škole, ceste i željeznice. I dok će opozicija kritizirati njegov program i nazivati ga neodrživim, njegova politika ima dobar odjek u javnosti, među biračima a stranka ANO 2011. najpopularnija je u zemlji.
Među prioritetima je i prometna infrastruktura. Gotovo 30 godina nakon pada Željezne zavjese zemlji i dalje nedostaje autocesta koja bi ju povezala sa susjednom Austrijom, a putovanje željeznicom od Berlina do Beča, preko Praga, duže je od nekih puno većih željezničkih ruta unutar zemlje.
“Sada pokušavao nadoknaditi manjak ulaganja prethodnih godina. Mjere koje su korištene tiekom posljednje krize bile su malo pre drastične za moj ukus i potpuno anti socijalne. Ne bih željela da se to ikada više ponovi u ovoj zemlji”, poručila je ministrica Alena Schillerova.